Implicitne teorije inteligencije učenika osmih razreda

Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne sposobnosti (28.00%), praktičnu in...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308587/Details
Matična publikacija: Društvena istraživanja
18 (2009), 3 ; str. 503-521
Glavni autori: Kopić, Kristina (-), Vranić, Andrea (Author), Zarevski, Predrag
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02717naa a2200301uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20170527125315.0
008 131105s2009 xx eng|d
999 |c 308587  |d 308585 
035 |a (CROSBI)454632 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Kopić, Kristina 
245 1 0 |a Implicitne teorije inteligencije učenika osmih razreda /  |c Kopić, Kristina ; Vranić, Andrea ; Zarevski, Predrag. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Implicit theories of intelligence in elementary school eighth-grade pupils 
300 |a 503-521  |f str. 
363 |a 18  |b 3  |i 2009 
520 |a Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne sposobnosti (28.00%), praktičnu inteligenciju (27.04%), interpersonalne osobine (18.37%), motivaciju (10.08%), «akademsku» inteligenciju i verbalne sposobnosti (8.29%) te ostale osobine ličnosti i fizičke karakteristike (8.23%). Najveći dio sudionika smatra da na inteligenciju u podjednakoj mjeri utječu naslijeđe i okolina (63.83%), da je inteligenciju moguće mnogo povećati (56.53%), da prvenstveno školovanje može znatno povećati inteligenciju (50.91%), da uspjeh u školovanju znatno ovisi o inteligenciji (48.63%), kao i uspjeh u poslu (61.21%), da je inteligencija najvažnija za školski uspjeh u matematici (44.92%) i fizici (24.92%), da nema spolnih razlika u inteligenciji u njihovoj (47.88%), niti u odrasloj dobi (45.15%), te da su osobe najinteligentnije između 21. i 39. godine (42.99%), tj. u periodu rane zrele dobi. Ovo je prvo istraživanje te vrste u Hrvatskoj na uzrastu ranih adolescenata. Najznačajniji je rezultat da učenici imaju formirane implicitne teorije inteligencije vrlo slične onima maturanata srednjih škola, što znači da se razmjerno rano razvijaju koncepti o inteligenciji. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301683-1417 
546 |a ENG 
690 |a 5.06 
693 |a implicitne teorije inteligencije, rana adolescencija, metoda prototipa, egzemplarna metoda  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a implicit theories of intelligence, early adolescence, prototype method, exemplar method  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |9 1013  |a Vranić, Andrea  |4 aut 
700 1 |9 1006  |a Zarevski, Predrag  |4 aut 
773 0 |t Društvena istraživanja  |x 1330-0288  |g 18 (2009), 3 ; str. 503-521  |w ffzg.(HR-ZaFF)239131 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61290  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |u 2  |z Ostalo - clanak  |t 1.01 
962 |w WOS:000268021500010  |s 2-s2.0-70649106827