Implicitne teorije inteligencije učenika osmih razreda
Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne sposobnosti (28.00%), praktičnu in...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308587/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Društvena istraživanja 18 (2009), 3 ; str. 503-521 |
Glavni autori: | Kopić, Kristina (-), Vranić, Andrea (Author), Zarevski, Predrag |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | eng |
Online pristup: |
Elektronička verzija članka |
LEADER | 02717naa a2200301uu 4500 | ||
---|---|---|---|
003 | HR-ZaFF | ||
005 | 20170527125315.0 | ||
008 | 131105s2009 xx eng|d | ||
999 | |c 308587 |d 308585 | ||
035 | |a (CROSBI)454632 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Kopić, Kristina | |
245 | 1 | 0 | |a Implicitne teorije inteligencije učenika osmih razreda / |c Kopić, Kristina ; Vranić, Andrea ; Zarevski, Predrag. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Implicit theories of intelligence in elementary school eighth-grade pupils | |
300 | |a 503-521 |f str. | ||
363 | |a 18 |b 3 |i 2009 | ||
520 | |a Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne sposobnosti (28.00%), praktičnu inteligenciju (27.04%), interpersonalne osobine (18.37%), motivaciju (10.08%), «akademsku» inteligenciju i verbalne sposobnosti (8.29%) te ostale osobine ličnosti i fizičke karakteristike (8.23%). Najveći dio sudionika smatra da na inteligenciju u podjednakoj mjeri utječu naslijeđe i okolina (63.83%), da je inteligenciju moguće mnogo povećati (56.53%), da prvenstveno školovanje može znatno povećati inteligenciju (50.91%), da uspjeh u školovanju znatno ovisi o inteligenciji (48.63%), kao i uspjeh u poslu (61.21%), da je inteligencija najvažnija za školski uspjeh u matematici (44.92%) i fizici (24.92%), da nema spolnih razlika u inteligenciji u njihovoj (47.88%), niti u odrasloj dobi (45.15%), te da su osobe najinteligentnije između 21. i 39. godine (42.99%), tj. u periodu rane zrele dobi. Ovo je prvo istraživanje te vrste u Hrvatskoj na uzrastu ranih adolescenata. Najznačajniji je rezultat da učenici imaju formirane implicitne teorije inteligencije vrlo slične onima maturanata srednjih škola, što znači da se razmjerno rano razvijaju koncepti o inteligenciji. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301683-1417 | ||
546 | |a ENG | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a implicitne teorije inteligencije, rana adolescencija, metoda prototipa, egzemplarna metoda |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a implicit theories of intelligence, early adolescence, prototype method, exemplar method |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |9 1013 |a Vranić, Andrea |4 aut | |
700 | 1 | |9 1006 |a Zarevski, Predrag |4 aut | |
773 | 0 | |t Društvena istraživanja |x 1330-0288 |g 18 (2009), 3 ; str. 503-521 |w ffzg.(HR-ZaFF)239131 | |
856 | 4 | |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61290 |y Elektronička verzija članka | |
942 | |c CLA |u 2 |z Ostalo - clanak |t 1.01 | ||
962 | |w WOS:000268021500010 |s 2-s2.0-70649106827 |