"Muka po Mateju" u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice
Prijelaz iz 14. u 15. stoljeće na hrvatsko-bosanskom području poznat je kao doba „osobito zanimljivo i poučno“, pretrpano mnogim političkim događanjima, podmetanjima, obećanjima i pohlepom za vlašću kako opširno iščitavamo iz magistralnoga djela Ferde Šišića, tiskanoga prije 106 godina pod naslovom...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308784/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština Bosne i Hercegovine 6 (2010), str. 82-102 |
| Glavni autori: | Zaradija Kiš, Antonija (-), Žagar, Mateo (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 04480naa a2200277uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20131205153904.0 | ||
| 008 | 131105s2010 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1334-8264 | ||
| 035 | |a (CROSBI)474824 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Zaradija Kiš, Antonija | |
| 245 | 1 | 0 | |a "Muka po Mateju" u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice / |c Zaradija Kiš, Antonija ; Žagar Mateo. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a "The St Matthew Passion" in Hrvoje's missal and Hval's Anthology: cultural, textual, linguistic and orthographic terms of reference | |
| 300 | |a 82-102 |f str. | ||
| 363 | |a 6 |i 2010 | ||
| 520 | |a Prijelaz iz 14. u 15. stoljeće na hrvatsko-bosanskom području poznat je kao doba „osobito zanimljivo i poučno“, pretrpano mnogim političkim događanjima, podmetanjima, obećanjima i pohlepom za vlašću kako opširno iščitavamo iz magistralnoga djela Ferde Šišića, tiskanoga prije 106 godina pod naslovom Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.). To je i doba Velikoga zapadnoga raskola (1378.-1417.) te smjene vladara anžuvinske i luksemburške dinastije na hrvatskom i bosanskom području. Širenje vladarske moći vojvode Hrvoja, oblikovanje njegove osobnosti i osebujnosti neophodno je, dakle, promatrati kroz ratove, sukobe, politička i diplomatska nadmetanja, ali i kroz neobičnu borbu za očuvanje duhovne i kulturne baštine – kroz knjigu, i to ne bilo kakvu već liturgijsku: primarnu knjigu kulture svakoga naroda. Književno-vjerski je izričaj u Hrvojevu vremenu dvostruk: bosanskokrstjanski i zapadnokršćanski, ćirilski i glagoljski. U tom je smislu i njegova vladavina obilježena izradom Hvalova zbornika – remekdjela bosanskih krstjana i Hrvojeva misala – vrhunskoga djela hrvatskoga glagolizma. U kulturološko-povijesnom osvrtu pokušat ćemo povući spojnicu između slavensko-glagoljaškoga djelovanja Karla IV. Luksemburškoga u praškoj prijestolnici i Hrvojeva hrvatsko-bosanskoga književnoga izričaja, kroz koji se razaznaje hercegovo poznavanje Karlovih obrazovnih i kulturnih posebnosti i prepoznaje pokušaj da ih i sam slijedi na čast svoga naroda, tj. krstjanske vjere koja se, pritisnuta katoličanstvom sa zapada i juga te pravoslavljem sa istoka, počela u Hrvojevo doba postupno gubiti. I kao što su u praškom Emausu nastajale glagoljske knjige, tako je i Hrvoje u splitskom kraju, poznatom od davnina po vjerskim sukobima i rasprama još od vremena Ćirila i Metodija, poticao izradu s v o j e knjige. Poput Karla IV. koji kroz slavenske knjige iskazuje svoju iskonsku pripadnost Slavenima, odnosno Hrvatima, suprotstavljajući se latinštini, Hrvoje štuje knjigu ističući njome postojanost „crkve bosanske“ na svom teritoriju. Zato i odabir Splita za prijestolnicu „Hrvojeva kraljevstva“ nije slučajan jer je upravo Dioklecijanov grad povezan sa živom tradicijom dalmatinskoga patarenstva, koje se od 12. stoljeća ukorijenilo na ovom kulturno i politički vrlo prometnom i nesigurnom području. Majstori obaju rukopisa tijesno su povezani s Dalmacijom, možda i po svom porijeklu ali sigurno po mjestu izrade rukopisa. Za Hvala se smatra da je na knjizi radio u „rezidenciji Hrvojevoj kod Omiša“, a za Butkov misal da je to crkva sv. Mihovila u Splitu. I kao što se minijature Hrvojeva misala ističu po nenadmašnoj ljepoti, a neke i po arhitektonskoj splitskoj prepoznatljivosti, postavlja se pitanje ne nosi li i Hvalov zbornik elemente splitske arhitekture i to na samom početku Zbornika koji počinje „Evanđeljem po Mateju“ (fol. 14r). Muka po Mateju se posebice mnogo čitala, znala se napamet pa su zato i jezični otkloni bili zamjetniji. U tom je smislu tekst Muke po Mateju posebno pogodan za usporedna tekstološka istraživanja kojima ćemo se pozabaviti u jezičnoj raščlambi Muke u Hvalovu i Butkovu tekstu. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 189-1890666-0665 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 690 | |a 6.04 | ||
| 693 | |a Vojvoda Hrvoje, glagoljica, ćirilica, misal, Hvalov zbornik, Muka po Mateju |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Duke Hrvoje, Glagolitic, Cyrillic, Missal, Hval Anthology, The St Matthew Passion |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština Bosne i Hercegovine |x 1334-8264 |g 6 (2010), str. 82-102 | |
| 700 | 1 | |9 659 |a Žagar, Mateo |4 aut | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 308784 |d 308782 | ||