Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine
Iako se ove godine navršava 130. obljetnica zagrebačkog potresa od 9. studenoga 1880. obnova grada tijekom 80-ih i utjecaj te prirodne katastrofe na povijest hrvatske arhitekture kasnog 19. stoljeća još uvijek nije podrobno obrađivan u domaćem stručnom tisku. Osobito važnu ulogu u obnovi Zagreba i o...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308920/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Radovi Instituta za povijest umjetnosti 34 (2010), str. 131-148 |
| Glavni autor: | Damjanović, Dragan (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
http://hrcak.srce.hr/file/120349 |
| LEADER | 05682naa a2200277uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2010 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0350-3437 | ||
| 035 | |a (CROSBI)503732 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 324 |a Damjanović, Dragan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine / |c Damjanović, Dragan. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Cathedral Chapter of Zagreb, Herman Bollé, and Reconstruction Works after the Earthquake of 1880 | |
| 300 | |a 131-148 |f str. | ||
| 363 | |a 34 |i 2010 | ||
| 520 | |a Iako se ove godine navršava 130. obljetnica zagrebačkog potresa od 9. studenoga 1880. obnova grada tijekom 80-ih i utjecaj te prirodne katastrofe na povijest hrvatske arhitekture kasnog 19. stoljeća još uvijek nije podrobno obrađivan u domaćem stručnom tisku. Osobito važnu ulogu u obnovi Zagreba i okoline odigrao je arhitekt Herman Bollé, kojemu su upravo ti radovi bili svojevrsna odskočna daska i sredstvo materijalne i profesionalne afirmacije u hrvatskoj sredini. Obraditi cjelovito Bolléovu ulogu u obnovi poslije potresa nije dakako moguće u jednom članku pa se ovaj tekst usredotočuje na segment koji se odnosi na obnovu građevina koje je nadzirao zagrebački Stolni kaptol. Točno dva mjeseca od preseljenja u Zagreb, 1. siječnja 1880. zagrebački Nadbiskupski duhovni stol imenovao je Bolléa „pregledateljem nacertah i troškovnikah za cerkve“. Time je dobio poziciju koju su imali Viollet-le-Duc u Parizu a donekle i Friedrich Schmidt u Beču – dijecezanskoga arhitekta, koja mu je otvorila široko polje autorskog djelovanja na polju sakralne umjetnosti. Na korak Nadbiskupskog duhovnog stola i imenovanje Bolléa svojim službenim arhitektom Stolni kaptol će se odlučiti tek nakon potresa u studenom 1880. Prema pisanjima zagrebačkog tiska, Bollé je već 15. 11., šest dana nakon potresa, imenovan glavnim arhitektom obnove svih kaptolskih zdanja. Do kraja 80-ih godina 19. stoljeća, pa i duže, Bollé će, zahvaljujući stečenom položaju, voditi obnovu gotovo svih građevina kojima je Stolni kaptol bio vlasnik ili patron. Upravo je Kaptol bio dio Zagreba koji je najviše stradao u potresu 1880. Rijetko je koja građevina prošla s manjim oštećenjima, pa su ukupne štete na zgradama u ovoj gradskoj četvrti, bez crkvi i kapela, procijenjene na znatnih 740715 forinti. Sve građevine u današnjoj ulici Kaptol nisu dakako pripadale Stolnome kaptolu. Sjemenište, kao i nadbiskupski dvor morao je popravljati nadbiskup, koji je pomogao i popravak crkve svete Marije na Dolcu budući da je ona privremeno služila kao katedrala, a i franjevci su sami popravljali svoje samostanske zgrade i crkvu. Većinu ostalih građevina, među kojima na prvo mjesto treba staviti tada postojećih 30 kanoničkih kurija morao je popraviti, odnosno iznova graditi Stolni kaptol. Tri kanoničke kurije – Kaptol 6, 21 i 30 u potpunosti su uklonjene nakon potresa. Na mjestu kurije Kaptol 30 podići će se novo krilo nadbiskupskog sjemeništa, dok će na Kaptolu 6 i 21 biti podignute nove kurije prema Bolléovim projektima. Kanonička kurija Kaptol 6, podignuta 1881., zajedno s prebendarskim kurijama koje su se gotovo istodobno podizale nešto sjevernije, u ulici Nova Ves, izvrstan su primjer neogotičke stambene građevine u Bolléovom opusu s pročeljima izvedenima od fasadne opeke, neuobičajene u to vrijeme u zagrebačkoj arhitekturi. Kurija Kaptol 21 podignuta je nešto kasnije, 1885. i pokazuje drukčije stilsko rješenje – neoromaničko. Bollé je tijekom 80-ih radio i na popravljanjima gotovo svih ostalih kanoničkih kurija na Kaptolu, no zbog nedostataka sredstava rijetko je na njima mijenjao postojeća stilska rješenja. Na Dolcu nedaleko ulice Kaptol Bolléu će 1886. biti povjerena i restauracija glavnog pročelja i unutrašnjosti župne crkve svete Marije, barokne građevine koju će arhitekt djelomično preoblikovati u stilu njemačke (sjevernjačke) neorenesanse. Kako je Stolni kaptol imao u svojem vlasništvu cijeli niz posjeda u okolici Zagreba, morao je popraviti, prema tadašnjim hrvatskim zakonima o patronatskim dužnostima, župne crkve i dvorove koje su stradale u potresu na 1880., a koje su vezane uz te posjede. Od većih popravaka treba istaći obnove župnih crkvi u Šćitarjevu i Markuševcu. Još većih opsega bila je restauracija župne crkve u Resniku kojoj je dograđen 1888. novi neoromanički zvonik. Dok je resnička crkva bila samo djelomično nadograđena u selu Granešini Bollé je morao pristupiti podizanju posve nove građevine, na mjestu stare, koja je u potresu bila gotovo u potpunost srušena. Riječ je nesumnjivo o najvažnijoj građevini čiju je izgradnju većim dijelom financirao Stolni kaptol nakon potresa. Prostrana trobrodna neogotička građevina s visokim zvonikom na pročelju podignuta je 1886-1887. i među najvažnijim je realizacijama Hermana Bolléa uopće. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1079 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 2.01 | ||
| 690 | |a 6.04 | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 693 | |a Herman Bollé, historicizam, neogotika, neorenesansa, Stolni kaptol, potres 1880, Zagreb, Šćitarjevo, Markuševec, Sisak, Granešina |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Herman Bollé, Historicism, Neo-Gothic, Gothic Revival, Neo-Renaissance, Renaissance Revival, Cathedral Chapter, the earthquake of 1880, Zagreb, Šćitarjevo, Markuševec, Sisak, Granešina |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Radovi Instituta za povijest umjetnosti |x 0350-3437 |g 34 (2010), str. 131-148 | |
| 856 | |u http://hrcak.srce.hr/file/120349 | ||
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 308920 |d 308918 | ||