Izložba Deutscher Werkbunda "Film und Foto" na zagrebačkoj "Međunarodnoj fotografskoj izložbi" i hrvatska fotografija početkom 1930-ih

Glasovita međunarodna putujuća izložba Deutscher Wekbunda "Film und Foto" (Fifo) zauzima važno mjesto u povijesti fotografije i predstavlja prekretnicu u poimanju i recepciji medija. Nakon premijere u Stuttgartu 1929., diljem je Europe promovirala novi smjer u fotografiji, te naznačila odm...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308945/Details
Matična publikacija: Radovi Instituta za povijest umjetnosti
34 (2010), str. 189-200
Glavni autor: Magaš Bilandžić, Lovorka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120353
LEADER 05462naa a2200265uu 4500
003 HR-ZaFF
008 131105s2010 xx hrv|d
999 |c 308945  |d 308943 
022 |a 0350-3437 
035 |a (CROSBI)505179 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 1055  |a Magaš Bilandžić, Lovorka 
245 1 0 |a Izložba Deutscher Werkbunda "Film und Foto" na zagrebačkoj "Međunarodnoj fotografskoj izložbi" i hrvatska fotografija početkom 1930-ih /  |c Magaš, Lovorka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Exhibition of Deutscher Werkbund Film und Foto at the International Photography Exhibition in Zagreb and Croatian Photography in the Early 1930s 
300 |a 189-200  |f str. 
363 |a 34  |i 2010 
520 |a Glasovita međunarodna putujuća izložba Deutscher Wekbunda "Film und Foto" (Fifo) zauzima važno mjesto u povijesti fotografije i predstavlja prekretnicu u poimanju i recepciji medija. Nakon premijere u Stuttgartu 1929., diljem je Europe promovirala novi smjer u fotografiji, te naznačila odmak od piktorijalizma prema novoj viziji i novoj objektivnosti. Koncepcija izložbe bila je otvorena i pluralistička, prikazala je široko djelatno polje suvremene fotografije – od umjetničke fotografije, znanstvenih i zračnih snimaka, reportaže do eksperimenata (fotograma) i primijenjene fotografije (plakata, fototipografije), te predstavila radove važnih osobnosti poput Moholy Nagyja, El Lissitzkog, Westona, Renger-Patscha, Man Raya, Atgeta, predstavnika sovjetske škole montaže i mnogih drugih. FiFo je u travnju 1930. održana na gospodarskom sajmu "Proljetni Zagrebački zbor" kao dio "Međunarodne fotografske izložbe" na kojoj su u zasebnim sekcijama prikazani i radovi jugoslavenskih amaterskih i profesionalnih fotografa. "Međunarodna fotografska izložba" je trebala popularizirati fotografiju među širokim slojevima, te biti ključna u jačanju te gospodarske grane u Kraljevini Jugoslaviji. Poticaj za gostovanje izložbe njemačkog Werkbunda dalo je novoosnovano zagrebačko društvo "Forma" koje je uz Zagrebački zbor i Udruženje fotografa bilo jedan od organizatora. FiFo je u Zagreb došla iz Beča, a na njoj su bili izloženi radovi brojnih avangardnih fotografa koji su istraživali pojam gledanja, ispitivali tehničke i optičke mogućnosti medija i pomoću neobičnih rakursa i kompozicija, krupnih planova i fotomontaža proizvodili "očuđenje" u prikazu zbilje, odnosno objektivno i trezveno prikazivali motive svakidašnjice. Izložba je bila manifestacija borbe za status fotografije koja se percipirala kao novi vizualni jezik, a na sižejnom, formalnom, stilskom i estetskom planu značajno je utjecala na hrvatsku fotografiju 1930-ih godina. Hrvatski su fotografi u vrijeme održavanja FiFo uglavnom bili pristaše reprezentativne, umjetničke fotografije i tehnički savršenih i dorađenih snimaka. Amaterska fotografija se, nakon perioda stagnacije prouzrokovanog Prvim svjetskim ratom, tijekom 1920-ih razvijala u okviru foto-sekcija brojnih planinarskih društava i unutar uskog tematskog okvira planinarske fotografije. Profesionalni fotografi su bili članovi Udruženja fotografa koje je u vrijeme izložbe aktivno radilo na poboljšanju svoga staleškog pitanja. Iako je stručna fotografija u velikoj mjeri bila vezana uz formu portreta i pod utjecajem želja publike (naručitelja), tih se godina u redovima profesionalaca javljaju i zanimljive autorske osobnosti poput Antonije Kulčar, Franje Mosingera i Rudolfa Firšta. Atelier Tonka je u međuratnom periodu ostvario brojne portrete u kojima je s dozom hollywoodskog glamura dokumentirao vrijeme "ludih dvadesetih", dok je Franjo Mosinger stvarao realistične portrete, ali i kompozicije simboličkog sadržaja. Osim njih, među fotografima koji su nagrađeni na "Međunarodnoj fotografskoj izložbi" se istaknuo i Rudolf Firšt s kompozicijama koje su tematski, tehnički (bez veće intervencije autora) i stilski (netipičan rakurs u snimanju svakodnevnog motiva) najbliže suvremenim europskim tendencijama predstavljenima u odjeljenju njemačkog Werkbunda. "Međunarodna fotografska izložba" je postigla zavidan uspjeh i uspjela u popularizaciji fotografije među najširim slojevima, te ključno utjecala na njezin razvoj u idućem desetljeću. Naime, 1930-ih dolazi do intenzivne međunarodne suradnje na polju fotografije, značajnih promjena (od izbora tema do načina prikazivanja i tehničkih inovacija) te uklapanja hrvatske fotografije u širi srednjeeuropski kontekst s radovima fotografa poput Mosingera, Toše Dabca ili Đure Janekovića. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a fotografija, Internationale Ausstellung des Deutschen Werkbunds Film und Foto (FiFo), Međunarodna fotografska izložba, Zagrebački zbor, Udruženje Forma, Udruženje fotografa, Foto-sekcija Hrvatskog planinarskog društva, nova vizija, nova objektivnost  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a photography, Internationale Ausstellung des Deutschen Werkbunds Film und Foto (FiFo), International Photography Exhibition, Zagreb Fair, Association Forma, Photographers' Association, Croatian Mountaineering Society Photo Section, New Vision, New Objectivity  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Radovi Instituta za povijest umjetnosti  |x 0350-3437  |g 34 (2010), str. 189-200 
856 |u https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120353 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak