The Politics of Gender in Virginia Woolf's To the Lighthouse and James Joyce's A Portrait of the Artist as a Young Man
U članku se raspravlja o načinu na koji se ideologematika formulirana u tradicionalnome i umjetničkome Bildungsromanu ogleda u romanima Portret umjetnika u mladosti Jamesa Joycea i Ka svjetioniku Virginije Woolf, prvenstveno u svjetlu odnosa između odrastanja (spoznaje vlastitog mjesta u svijetu) i...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309064/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia LV (2010), str. 3-18 |
| Glavni autor: | Gjurgjan, Ljiljana Ina (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | eng |
| LEADER | 02730naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2010 xx eng|d | ||
| 022 | |a 0039-3339 | ||
| 035 | |a (CROSBI)515471 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 541 |a Gjurgjan, Ljiljana Ina | |
| 245 | 1 | 4 | |a The Politics of Gender in Virginia Woolf's To the Lighthouse and James Joyce's A Portrait of the Artist as a Young Man / |c Gjurgjan, Ljiljana Ina. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Politics of Gender in Virginia Woolf's To the Lighthouse and James Joyce's A Portrait of the Artist as a Young Man | |
| 300 | |a 3-18 |f str. | ||
| 363 | |a LV |i 2010 | ||
| 520 | |a U članku se raspravlja o načinu na koji se ideologematika formulirana u tradicionalnome i umjetničkome Bildungsromanu ogleda u romanima Portret umjetnika u mladosti Jamesa Joycea i Ka svjetioniku Virginije Woolf, prvenstveno u svjetlu odnosa između odrastanja (spoznaje vlastitog mjesta u svijetu) i roda. Polazišna teza rada je da je Bildungsroman po samoj svojoj definiciji žanr koji se bavi postajanjem muškarcem u svijetu. Stoga žena iz njega biva automatski isključena, pa bila ona i kreativni umjetnik poput Lily Briscoe. Stoga Put ka svjetioniku, iako predominantno ženski roman, proces odrastanja može prikazati samo kroz odnos oca i sina. Jamesova inicijacija u svijet muškosti simbolički je prikazana kao plovidba k svjetioniku. I Stephen, junak Portreta, ostvaruje samospoznaju na kraju romana, također simboliziranu metaforom putovanja. Ali za razliku od Jamesa, Stephen ne teži afirmaciji unutar kodificiranoga sustava rodnih uloga ; on teži izvornoj definiciji sebstva, onoj umjetničke provenijencije. Njegova spoznaja umjetničke vokacije u skladu je s kultom umjetnosti na «prijelazu stoljeća». Oba ova romana završavaju trenutkom umjetničke samospoznaje i po tome su slični. No umjetničku vokaciju Lily Briscoe podriva činjenica da ona ne redefinira dinamiku njezinoga odnosa sa svijetom. Njezina kreativnost je osobna, solipsistička i ona može svoje slike zamisliti jedino na tavanu, odbačene ili uništene. Lily zato nije stigla do simboličkoga svjetionika ; ona je ostala na obali, njezin talent zatomljen značenjskim praksama viktorijanskog sustava vrijednosti («Žene ne znaju pisati, žene ne znaju slikati») koji metafizički prostor umjetničke kreacije vidi isključivo kao muški. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-3482 | ||
| 546 | |a ENG | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a Bildungsroman, gender politics |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Bildungsroman, gender politics |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia |x 0039-3339 |g LV (2010), str. 3-18 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 309064 |d 309062 | ||