Multikulturalizam u Njemačkoj
Članak polazi od nedavne izjave kancelarke A. Merkel da je multikulturalizam u Njemačkoj mrtav. Autor ukazuje na nepovoljne uvjete za razvitak multikulturalizma u Njemačkoj. To su historijski razlozi, i osobito iskustvo nacizma, ali i njemačka socijalna država. Naime, strani radnici u Njemačkoj, mad...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309213/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Migracijske i etničke teme 26 (2010), str. 243-262 |
| Glavni autor: | Mesić, Milan, sociolog (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02633naa a2200265uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20131224065727.0 | ||
| 008 | 131105s2010 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1333-2546 | ||
| 035 | |a (CROSBI)529736 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 587 |a Mesić, Milan, |c sociolog | |
| 245 | 1 | 0 | |a Multikulturalizam u Njemačkoj / |c Mesić, Milan. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Multiculturalism in Germany | |
| 300 | |a 243-262 |f str. | ||
| 363 | |a 26 |i 2010 | ||
| 520 | |a Članak polazi od nedavne izjave kancelarke A. Merkel da je multikulturalizam u Njemačkoj mrtav. Autor ukazuje na nepovoljne uvjete za razvitak multikulturalizma u Njemačkoj. To su historijski razlozi, i osobito iskustvo nacizma, ali i njemačka socijalna država. Naime, strani radnici u Njemačkoj, mada bez političkih prava, i društveno neintegrirani, uživali su visok stupanj radnih i socijalnih prava, uključujući veliku sigurnost zaposlenja. U tome se njihov položaj bitno razlikovao od američkih radnika (imigranata), zbog čega njemačkim imigrantima borba za građanska prava nije bila u prvom planu. Stoga se 'kriza multikulturalizma' javila s 'drugom generacijom' (djecom) useljenika, koji su se u vrijeme krize, i sve veće deregulacije tržišta rada našli prvi na udaru. Ostali su društveno neintegrirani i bez građanskih i političkih prava. Zanimljivo je da su crkve, ponajprije protestantska u Njemačkoj prednjačile u nastojanjima da se na imigrante počne gledati i u kulturnom (humanom) smislu, i tako prvo priznale da je Njemačka postala multikulturalno društvo. No, taj pojam i koncept je u Njemačkoj ostao nedorečen, kako u teorijskom tako i političkom smislu. Ipak, stekao je stanovitu naklonost, uglavnom u dijelu liberalno demokratskih krugovima (u čemu je prednjačila stranka Zelenih), više u simboličkom smislu suprotstavljanja ksenofobiji i kulturnoj isključivosti njemačkoga društva. Kada je multikulturalizam optužen za nastanak 'paralenoga društva', odrekla ga se i Desnica i Ljevica i to u korist (prividno) neutralnoga koncepta integracije. Autor dokazuje da je Njemačka postala i ostala multikulturalna, mada ne i multikulturalistička zemlja. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301180-1188 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.03 | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a multikulturalizam, Njemačka, multikulturalnost, migranti, integracija |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a multiculturalism, Germany, multiculturality, migrants, integration |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Migracijske i etničke teme |x 1333-2546 |g 26 (2010), str. 243-262 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 309213 |d 309211 | ||