Bosanski franjevci i njihovi predstavnici na osmanskoj Porti
Dobivanje fermana i ostalih isprava koje su utvrđivale prava i povlastice bosanskih katolika, iziskivali su od franjevaca dosta financijskih sredstava, ali i diplomatske vještine u komunikaciji sa nižim lokalnim vlastima, bosanskim vezirom, kao i samom Portom. Pritom franjevci u odnosima sa lokalnim...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309347/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Prilozi za orijentalnu filologiju 60 (2011), str. 371-408 |
| Glavni autor: | Kursar, Vjeran (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02887naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2011 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0555-1153 | ||
| 035 | |a (CROSBI)545864 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 903 |a Kursar, Vjeran | |
| 245 | 1 | 0 | |a Bosanski franjevci i njihovi predstavnici na osmanskoj Porti / |c Kursar, Vjeran. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Bosnian Franciscans and their representatives at the Ottoman Porte | |
| 300 | |a 371-408 |f str. | ||
| 363 | |a 60 |i 2011 | ||
| 520 | |a Dobivanje fermana i ostalih isprava koje su utvrđivale prava i povlastice bosanskih katolika, iziskivali su od franjevaca dosta financijskih sredstava, ali i diplomatske vještine u komunikaciji sa nižim lokalnim vlastima, bosanskim vezirom, kao i samom Portom. Pritom franjevci u odnosima sa lokalnim vlastima djeluju uglavnom samostalno, dok u odnosima sa višim instancama većinom traže posredovanje svjetovnjaka, od domaćih trgovaca sa vezama u Istanbulu, do diplomatskih predstavnika katoličkih država na Porti. Najčešće se radilo o poslanicima država kojima je Porta priznavala pravo duhovnog skrbništva nad osmanskim katolicima, poput Francuske, Austrije, i naravno, Svete Stolice. Posebnu pomoć bosanskim franjevcima pružala je Dubrovačka Republika, koja je, kao osmanski vazal i sjedište rimske Svete kongregacije za propagandu vjere za Balkan od 1623., imala veliki upliv na položaj katoličanstva u europskom dijelu Osmanskog Carstva. Sredinom 19. stoljeća prilike su se iz temelja izmijenile pod utjecajem reformi Tanzimata i modernizacije. Proglašena je pravna jednakost svih građana Osmanskog Carstva bez obzira na vjersku pripadnost, a nemuslimanskim vjerskim zajednicama je po prvi puta proklamativno zajamčena puna sloboda djelovanja. U novonastalim okolnostima vodstvo franjevačke provincije Bosne Srebrene odlučilo je utemeljiti stalno predstavništvo u osmanskoj prijestolnici Istanbulu. 1845. godine zalaganjem fra Filipa Pašalića (1806-1861) u selu poljskih emigranata Adamköyu (danas Polonezköy), udaljenom tridesetak kilometara od Istanbula, bosanski franjevci stječu svoje prvo uporište. Sedam godina kasnije franjevci kupuju crkvu Sv. Jurja sa samostanskom zgradom na Galati u Istanbulu, i tu ostaju sve do 1882. godine, kada, uslijed prilika nastalih austro-ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, nestaje potreba za franjevačkim predstavništvom u osmanskom prijestolnici. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1012604-1028 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.04 | ||
| 693 | |a povijest, Osmansko Carstvo, 19. st., bosanski franjevci, Porta, diplomacija |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a history, Ottoman Empire, 19th century, Bosnian Franciscans, Porte, diplomacy |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Prilozi za orijentalnu filologiju |x 0555-1153 |g 60 (2011), str. 371-408 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 309347 |d 309345 | ||