Zrinska gora u ranome novom vijeku: kartografske percepcije

U hrvatskome kulturnom krajoliku nisu česti slučajevi planina (ili gora) koje svojim nazivima personificiraju aktere iz nacionalnog „panteona“. Petrova gora na Kordunu te Zrinska gora na Banovini/Baniji rjeđi su takvi primjeri. Polazeći od pretpostavke da naziv nije mogao nastati prije nego što su i...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309504/Details
Matična publikacija: Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša
VI. (2010.), 6. ; str. 8-26
Glavni autor: Roksandić, Drago (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02189naa a2200253uu 4500
008 131105s2010 xx hrv|d
022 |a 1845-5867 
035 |a (CROSBI)558631 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 871  |a Roksandić, Drago 
245 1 0 |a Zrinska gora u ranome novom vijeku: kartografske percepcije /  |c Roksandić, Drago. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Zrinska gora in the Early Modern Age: Cartographic Perception 
300 |a 8-26  |f str. 
363 |a VI.  |b 6.  |i 2010. 
500 |a Drago Roksandić i Hrvoje Petrić, urednici časopisa, autori su teksta "Uvodnik", odnosno, "Foreword", objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, na str. 5-7. 
520 |a U hrvatskome kulturnom krajoliku nisu česti slučajevi planina (ili gora) koje svojim nazivima personificiraju aktere iz nacionalnog „panteona“. Petrova gora na Kordunu te Zrinska gora na Banovini/Baniji rjeđi su takvi primjeri. Polazeći od pretpostavke da naziv nije mogao nastati prije nego što su iz knezova Šubići postali grofovi Zrinski i to najprije u posjedovnom smislu (Zrinska gora, Zrinsko polje itd.), središnje je pitanje da li se i kako održao kontinuitet oronima Zrinska gora u razdoblju nakon što su Zrinski napustili ili izgubili svoje posjede u donjem Pounju, napose pod osmanskom vlašću te u razdoblju poslije Karlovačkog mira (1699.), tj. nakon reinkorporacije pokupsko-posavsko-pounsko-poglinskom međuriječja u bansku Hrvatsku, odnosno, u Bansku krajinu. Ovaj simboličkogeografski i ekohistorijski rad se vremenski odnosi prije svega na rani novi vijek (cca. 150. – 1800.), manje i na modernu epohu, a vrela su prije svega suvremene geografske karte različita podrijetla. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300855-0860 
546 |a HRV 
690 |a 6.04 
693 |a Zrinska gora, Banovina/Banija, rani novi vijek, simbolička geografija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Zrinska gora (hills), Banovina/Banija, Early Modern, symbolic geography  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša  |x 1845-5867  |g VI. (2010.), 6. ; str. 8-26 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 309504  |d 309502