Antonio Fabregues o Krbavskoj bici

U latinskoj su prozi ranoga novovjekovlja vezanoj uz Hrvatsko-ugarsko Kraljevstvo žanrovi - nositelji turskih tema ponajprije pisma (izvješća) i govori. Ovakva prepiska redovito uključuje strance, bilo kao autore ili kao adresate. Ti su stranci obično službom povezani sa Svetom Stolicom (Poggio Brac...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309613/Details
Matična publikacija: Povijesni prilozi
41 (2012), str. 175-189
Glavni autor: Jovanović, Neven, filolog (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03032naa a2200253uu 4500
005 20131218205137.0
008 131105s2012 xx hrv|d
022 |a 0351-9767 
035 |a (CROSBI)570036 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 462  |a Jovanović, Neven,   |c filolog 
245 1 0 |a Antonio Fabregues o Krbavskoj bici /  |c Jovanović, Neven. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Antonio Fabregues about the Battle of Krbava 
300 |a 175-189  |f str. 
363 |a 41  |i 2012 
520 |a U latinskoj su prozi ranoga novovjekovlja vezanoj uz Hrvatsko-ugarsko Kraljevstvo žanrovi - nositelji turskih tema ponajprije pisma (izvješća) i govori. Ovakva prepiska redovito uključuje strance, bilo kao autore ili kao adresate. Ti su stranci obično službom povezani sa Svetom Stolicom (Poggio Bracciolini ; Mikołaj Lasocki i Enea Silvio Piccolomini). Svim ovim parametrima odgovaraju i dva važna latinistička svjedočenja o traumatičnome događaju hrvatske povijesti, to jest o porazu hrvatske plemićke vojske u bici s Osmanlijama na Krbavskom polju kraj Udbine 9. rujna 1493. godine. Radi se o pismima papinskoga izaslanika Antonija Fabreguesa (ili Fabregnesa ; on će kasnije djelovati na dvoru cara Maksimilijana i kralja Vladislava II. Jagelovića) upućena Svetome Ocu iz Senja 8. i 13. rujna 1493. godine. Fabregues se u Senju nalazio zbog frankapanske opsade grada. Izvješća su - kao svjedočenje iz prve ruke - priključena pismu koje je u ime pape Aleksandra VI. sastavio njegov tajnik Lodovico Podocathor (ili Podocatharo). Takva se cjelina širila sjevernom Italijom (Milano, Modena i Mantova) u prijepisima, a Rimskim Carstvom Njemačkoga Naroda u obliku letka - inkunabule (Beč, Johann Winterburg, nakon 2. listopada 1493. godine). Fabreguesovo pismo nakon Krbavske bitke prepisao je u svoju rukopisnu zbirku Opus de antiquitatibus cum epitaphiis (München, Bayerische Staatsbibliothek, Clm 716) Hartmann Schedel, a na francuski ga je preveo i u svoju kroniku uključio burgundski ljetopisac Jean Molinet. Kompozicijom i izražajnim sredstvima Fabreguesova su pisma jednostavna, ali dramatična - pojedini izrazi i ideje (osobito o "koncu ove zemlje" i geopolitičkim prijetnjama) odjekivat će i u drugim suvremenim tekstovima. Paralele nalazimo u vremenski bliskima, a stilski znatno dotjeranijim tekstovima Jurja Divnića i Lodovica Podocathara, kao i u strukturi i motivima Zapisa popa Martinca te u latinskim povjesnicama domaćih autora Ludovika Crijevića Tuberona i Ivana Tomašića. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300637-0638 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a protuturska književnost, ranonovovjekovlje, papinska diplomacija, izvještavanje, pismena propaganda, književne paralele  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a anti-Turkish literature, early modern history, papal diplomacy, written propaganda, literary parallels  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Povijesni prilozi  |x 0351-9767  |g 41 (2012), str. 175-189 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 309613  |d 309611