Spisateljstvo franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji
U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na perifer...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309969/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo 20 (2012), 36 ; str. 35-50 |
Glavni autor: | Grmača, Dolores (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02730naa a2200253uu 4500 | ||
---|---|---|---|
003 | HR-ZaFF | ||
005 | 20180118165938.0 | ||
008 | 131105s2012 xx hrv|d | ||
999 | |c 309969 |d 309967 | ||
035 | |a (CROSBI)613450 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 571 |a Grmača, Dolores | |
245 | 1 | 0 | |a Spisateljstvo franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji / |c Grmača, Dolores. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The treatment of literary works of franciscans from the province of Bosna Srebrena in literary historiography | |
300 | |a 35-50 |f str. | ||
363 | |a 20 |b 36 |i 2012 | ||
520 | |a U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na periferiji moćnog Osmanskog Carstva. Potom da je riječ o književnosti koja je inicirana ciljevima katoličke obnove, te je stoga isključivo utilitarna i didaktično-nabožna karaktera. Posebice se ističe iznimna popularnost na koju nailaze knjige vjerskoga sadržaja, koje sa sobom nose “svu prtljagu srednjovjekovnog katolicizma” (Krešimir Georgijević). S jedne strane dakle književni povjesničari ističu pragmatičnu ulogu i nisku estetsku razinu franjevačke književnosti, dok s druge pak strane upućuju na vitalnu ulogu franjevačke jezične prakse u 17. i 18. stoljeću u stvaranju temelja hrvatskoga jezičnoga standarda. Svojevrsni je paradoks u tome što je mjesto franjevačke popularne književnosti koja sudjeluje u važnim integracijskim procesima razvoja književnog jezika u književnoj hijerarhiji posve marginalno. Stoga se nadaje nužnim propitivanje strategija oblikovanja mjesta kulturne periferije koje se nudi franjevačkoj književnosti u hrvatskome književnome kanonu, što ga posreduju i održavaju književne historiografije. Rasvjetljavanje mehanizama oblikovanja nacionalnoga kanona trebalo bi reći nešto više o pozicioniranju popularne književnosti i sociokulturnome kontekstu književnosti u Bosni i Hercegovini. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301070-1057 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a franjevačka književnost, Bosna Srebrena, književna historiografija, jezični standard, integracijski procesi, kulturna periferija, književni kanon |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a literary works of franciscans, the province of Bosna Srebrena, literary historiography, literary canon |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo |x 1330-7487 |g 20 (2012), 36 ; str. 35-50 | |
942 | |c CLA |t 1.04 |u 2 |z Strucni - clanak |