Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige

Glavni je predmet našeg rada takozvani šibenski rukopis Držićeve Hekube, koji se danas čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (signatura VII. 33) i koji jedini od preživjelih rukopisa ovog djela donosi na naslovnoj stranici ime Marina Držića, a ne Mavra Vetranovića. Nedovoljno proučen i dosad neupotrijebljen...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310134/Details
Matična publikacija: Colloquia Maruliana
22 (2013), str. 77-116
Glavni autori: Bratičević, Irena (-), Lupić, Ivan (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=148878
LEADER 02614naa a2200265uu 4500
005 20131218193607.0
008 131105s2013 xx hrv|d
022 |a 1332-3431 
035 |a (CROSBI)630675 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 468  |a Bratičević, Irena 
245 1 0 |a Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige /  |c Bratičević, Irena ; Lupić, Ivan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Marin Držić's Hecuba between performance and the book 
300 |a 77-116  |f str. 
363 |a 22  |i 2013 
520 |a Glavni je predmet našeg rada takozvani šibenski rukopis Držićeve Hekube, koji se danas čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (signatura VII. 33) i koji jedini od preživjelih rukopisa ovog djela donosi na naslovnoj stranici ime Marina Držića, a ne Mavra Vetranovića. Nedovoljno proučen i dosad neupotrijebljen pri izdavanju teksta Hekube, ovaj je rukopis dodatno zanimljiv zbog navodnih znakova koji se u velikom broju pojavljuju na njegovim marginama. Iako zamijećeni, ostali su ovi znakovi do danas nepotpuno i netočno protumačeni. Naš je cilj saznati što se točno događa na marginama ove rukopisne knjige i kakve bi to posljedice moglo imati za čitanja Držića, kako u renesansnom Dubrovniku tako i danas. Pokazat ćemo da je praksa isticanja sentencioznih iskaza navodnim znakovima prisutna u renesansnoj rukopisnoj i tiskanoj kulturi posvuda te da je s jedne strane povezana s onodobnim čitateljskim i spisateljskim praksama, s druge pak s recepcijom grčkih i rimskih klasika te s oblikovanjem književnih kanona na narodnim jezicima po uzoru na klasičnu kulturu. Promatranjem šibenskog rukopisa unutar dubrovačke rukopisne tradicije te Držićeve Hekube u svjetlu šire recepcije Euripida u Europi otkriva se problematičnost u nas još uvijek dominantnih političkih interpretacija ove dramske adaptacije. Takve interpretacije ne nalaze uporište ni u arhivskim dokumentima vezanima za izvedbe stare dubrovačke drame, koji se ovdje iznova analiziraju te upotpunjuju dosad nezamijećenim arhivskim podacima. 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a Marin Držić, Euripid, Hekuba, rukopis, politika, isticanja sentencioznih iskaza, renesansa, Dubrovnik  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Marin Držić, Euripides, Hecuba, manuscript, politics, gnomic pointing, Renaissance, Dubrovnik  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Colloquia Maruliana  |x 1332-3431  |g 22 (2013), str. 77-116 
700 1 |9 649  |a Lupić, Ivan  |4 aut 
856 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=148878 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 310134  |d 310132