Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija

Prilikom procjene pojmova ljudi gotovo automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Kako prostor i udaljenost ujedno koristimo i kako bi opisali sličnost među nekim pojmovima (C...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310223/Details
Matična publikacija: Psihologijske teme
22 (2013), 1 ; str. 117-134
Glavni autori: Tonković, Mirjana psihologinja (-), Vranić, Andrea (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 03086naa a22003137i 4500
003 HR-ZaFF
005 20170706142220.0
008 131105s2013 xx hrv|d
999 |c 310223  |d 310221 
022 |a 1332-0742 
035 |a (CROSBI)642343 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 788  |a Tonković, Mirjana  |c psihologinja 
245 1 0 |a Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija /  |c Mirjana Tonković, Andrea Vranić. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Higher is better? The effect of spatial relations on the speed of evaluation and recall of affective information 
300 |a 117-134  |f str. 
363 |a 22  |b 1  |i 2013 
520 3 |a Prilikom procjene pojmova ljudi gotovo automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Kako prostor i udaljenost ujedno koristimo i kako bi opisali sličnost među nekim pojmovima (Casasanto, 2008), pokazuje se i kako razdvajanje ruku u zadatku binarne klasifikacije smanjuje interferenciju i umanjuje kognitivni napor. Cilj je ovog rada bio testirati ove pretpostavke i provjeriti posljedice koje na pamćenje imaju utvrđene razlike u brzini obrade pozitivnih i negativnih pojmova, ovisno o položaju na kojem su ti pojmovi prikazani, te načinu na koji su davani odgovori. Zadatak sudionika (N=175) bio je procijeniti je li prezentirani pojam pozitivan ili negativan, pri čemu su ti pojmovi prikazivani na dvije prostorne lokacije – pri vrhu ili dnu ekrana, a odgovori su davani razmaknutim ili približenim rukama. Bilježeno je vrijeme potrebno za donošenje procjene te točnost odgovora. Dijelu sudionika je zatim zadan nenajavljeni zadatak slobodnog dosjećanja, a njihovi su odgovori kategorizirani u odnosu na procjenu valencije pojma kojeg su se dosjetili i njegovo mjesto pojavljivanja u eksperimentalnom postupku. Rezultati su pokazali da sudionici brže odgovaraju na pozitivne riječi kada su one prikazane gore, nego kada su prikazane dolje. Razdvajanje ruku nije imalo efekt na brzinu reagiranja. Rezultati na mjeri pamćenja pokazali su da sudionici pamte više pozitivnih, nego li negativnih riječi, te da je razdvajanje ruku u zadatku klasifikacije rezultiralo nešto boljim rezultatom u zadatku dosjećanja. Rezultati su razmotreni u svjetlu dosadašnjih istraživanja metaforičke reprezentacije afekata. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3295 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301683-1417 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a metafore, mentalne reprezentacije, afekt, dosjećanje  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a metaphors, mental representation, affect, recall  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |9 1013  |a Vranić, Andrea  |4 aut 
773 0 |t Psihologijske teme  |x 1332-0742  |g 22 (2013), 1 ; str. 117-134  |w ffzg.(HR-ZaFF)282106 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=148413  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |s 2-s2.0-84877666913