Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije

Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova kao što su - izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice, te djelovanj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310412/Details
Matična publikacija: Suvremena lingvistika
37 (2011)
Glavni autor: Žagar Szentesi, Orsolya (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03446naa a2200253uu 4500
005 20131209092718.0
008 131105s2011 hr hrv|d
022 |a 0586-0296 
035 |a (CROSBI)549299 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 429  |a Žagar Szentesi, Orsolya 
245 1 0 |a Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije /  |c Žagar Szentesi, Orsolya. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Functional variants of the constraction dati (se) + infinitive in Croatian language, in the framework of grammaticalization 
300 |f str.   |a 295-318 
363 |i 2010 
520 |a Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova kao što su - izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice, te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija opisujemo u okviru procesa gramatikalizacije kao procesa tijekom kojega leksički elementi u određenom jezičnom okruženju postaju gramatičkima, pri čemu mogu nastupati i izvjesne formalno-strukturne promjene u njihovim oblicima. Semantički pomaci o kojima svjedoče predočene promijenjene funkcije glagola dati s infinitivima mogu se karakterizirati kao početne faze gramatikalizacije jer se pritom uočava određeni stupanj pojmovne shematizacije, ili pomak od konkretnog prema apstraktnijem značenju glagola dati. U prvospomenutim trima funkcijama gramatikalizacijom razvijeno sekundarno značenje glagola dati dotiče domenu modalnosti i time se njegova leksička autonomija samo u manjoj mjeri reducira ; dok je u četvrtoj funkciji (faktitiv-kauzativ) mjera semantičke shematizacije znatno veća, jer njegovo značenje postaje gotovo posve gramatičko (referira se samo na glagolsku dijatezu) ; pa se može ustanoviti da glagol dati u ovom slučaju prolazi kroz najveći stupanj desemantizacije. Pored ustanovljavanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjekatskog argumenta glagola dati i infinitiva, moguće dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba „da + prezent“). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300869-0793 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a hrvatski jezik, infinitiv, glagol dati, modalni glagol, pomoćni glagol , modalnost u slavenskim jezicima, factitiv/kausativ, složena predikatska konstrukcija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Croatian language, infinitiv, verb dati, modal verb, auxiliary verb, modalitiy in Slavic languages, factitiv/causative, composed predicational constructions  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Suvremena lingvistika  |x 0586-0296  |g 37 (2011)  |h str. 295-318 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 310412  |d 310410