Percepcija razvoja i okoliša
Autor iznosi rezultate empirijskog istraživanja u Hrvatskoj (1994. godine N=682) provedenog na sedam socioprofesionalnih skupina (menadžeri, novinari, NGO, znanstvenici, prosvjetni djelatnici, kulturni djelatnici, zaposleni u državnoj upravi) na području četiri regionalna centra: Osijeka, Rijeke, Sp...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310672/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Društveni razvoj i ekološka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije Biblioteka Razvoj i okoliš, knj. 7. |
Glavni autor: | Cifrić, Ivan (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02890naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s1998 xx hrv|d | ||
020 | |a 9536552-08-6 | ||
035 | |a (CROSBI)28690 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Cifrić, Ivan | |
245 | 1 | 0 | |a Percepcija razvoja i okoliša / |c Cifrić, Ivan. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Perceptions of Development and Environment | |
300 | |a 109-136 |f str. | ||
520 | |a Autor iznosi rezultate empirijskog istraživanja u Hrvatskoj (1994. godine N=682) provedenog na sedam socioprofesionalnih skupina (menadžeri, novinari, NGO, znanstvenici, prosvjetni djelatnici, kulturni djelatnici, zaposleni u državnoj upravi) na području četiri regionalna centra: Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba. Istraživana je percepcija modela razvoja i stanja u okolišu u Hrvatskoj, te očekivanja u idućih deset godina. Ispitanicima su ponuđena na ocjenu tri razvojna modela: etatistički, tržišni i socijalno-tržišni model. U poglavlju ove knjige (Tranzicija i transformacija) pokazano je da najveći postotak svih ispitanika (70 posto) prihvaća socijalno-tržišni model; znatno manje etatistički (28 posto) a najmanje čisti tržišni model razvoja (2 posto). Ispitanici različito percipiraju prihvatljivost pojedinih modela razvoja na pojedina područja djelatnosti. Čisti tržišni model najprimjereniji je u industriji (51 posto ispitanika), turizmu (56 posto). Etatistički model najprimjereniji je u zaštiti okoliša (27 posto), obrazovanju (26 posto) i znanosti (20 posto). Između 19 posto i 36 posto ispitanika smatra da se postojeće stanje hrvatskog društva (pojedine grane djelatnosti) neće bitno promijeniti u idućih deset godina, dok preko 5o posto ispitanika očekuje bolje ili znatno bolje stanje. Statističkom analizom utvrđeno je da su optimisti uglavnom vjernici, simpatizeri političkih stranaka (ne-članovi stranaka), zeleni, ispitanici s nadprosječnim standardom i srednje dobi. Znatno veći postotak ispitanika orjentiranih orjentiranih na tržišni model, u odnosu na druge orjentacije, očekuje pogoršanje stanja u idućih deset godina. Vjerojatno su posljedice polu-kapitalizma, polu-modernosti i kvazi-tržišnosti utjecale na ovakve odgovore. Ispitanici su veći optimisti glede perspektiva razvoja nego poboljšanja u zaštiti okoliša. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130700 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a Hrvatska, okoliš, razvoj, procjena za sljedećih sdeset godina |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Croatia, development, environment, assesment for next 10 years |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Društveni razvoj i ekološka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije |d Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju FF-a, 1998 |k Biblioteka Razvoj i okoliš, knj. 7. |n Cifrić, Ivan |z 953-6552-08-6 |g str. 109-136 | |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||
999 | |c 310672 |d 310670 |