Percepcija razvoja i okoliša

Autor iznosi rezultate empirijskog istraživanja u Hrvatskoj (1994. godine N=682) provedenog na sedam socioprofesionalnih skupina (menadžeri, novinari, NGO, znanstvenici, prosvjetni djelatnici, kulturni djelatnici, zaposleni u državnoj upravi) na području četiri regionalna centra: Osijeka, Rijeke, Sp...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310672/Details
Matična publikacija: Društveni razvoj i ekološka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije
Biblioteka Razvoj i okoliš, knj. 7.
Glavni autor: Cifrić, Ivan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02890naa a2200229uu 4500
008 131111s1998 xx hrv|d
020 |a 9536552-08-6 
035 |a (CROSBI)28690 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cifrić, Ivan 
245 1 0 |a Percepcija razvoja i okoliša /  |c Cifrić, Ivan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Perceptions of Development and Environment 
300 |a 109-136  |f str. 
520 |a Autor iznosi rezultate empirijskog istraživanja u Hrvatskoj (1994. godine N=682) provedenog na sedam socioprofesionalnih skupina (menadžeri, novinari, NGO, znanstvenici, prosvjetni djelatnici, kulturni djelatnici, zaposleni u državnoj upravi) na području četiri regionalna centra: Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba. Istraživana je percepcija modela razvoja i stanja u okolišu u Hrvatskoj, te očekivanja u idućih deset godina. Ispitanicima su ponuđena na ocjenu tri razvojna modela: etatistički, tržišni i socijalno-tržišni model. U poglavlju ove knjige (Tranzicija i transformacija) pokazano je da najveći postotak svih ispitanika (70 posto) prihvaća socijalno-tržišni model; znatno manje etatistički (28 posto) a najmanje čisti tržišni model razvoja (2 posto). Ispitanici različito percipiraju prihvatljivost pojedinih modela razvoja na pojedina područja djelatnosti. Čisti tržišni model najprimjereniji je u industriji (51 posto ispitanika), turizmu (56 posto). Etatistički model najprimjereniji je u zaštiti okoliša (27 posto), obrazovanju (26 posto) i znanosti (20 posto). Između 19 posto i 36 posto ispitanika smatra da se postojeće stanje hrvatskog društva (pojedine grane djelatnosti) neće bitno promijeniti u idućih deset godina, dok preko 5o posto ispitanika očekuje bolje ili znatno bolje stanje. Statističkom analizom utvrđeno je da su optimisti uglavnom vjernici, simpatizeri političkih stranaka (ne-članovi stranaka), zeleni, ispitanici s nadprosječnim standardom i srednje dobi. Znatno veći postotak ispitanika orjentiranih orjentiranih na tržišni model, u odnosu na druge orjentacije, očekuje pogoršanje stanja u idućih deset godina. Vjerojatno su posljedice polu-kapitalizma, polu-modernosti i kvazi-tržišnosti utjecale na ovakve odgovore. Ispitanici su veći optimisti glede perspektiva razvoja nego poboljšanja u zaštiti okoliša. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130700 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a Hrvatska, okoliš, razvoj, procjena za sljedećih sdeset godina  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Croatia, development, environment, assesment for next 10 years  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Društveni razvoj i ekološka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije  |d Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju FF-a, 1998  |k Biblioteka Razvoj i okoliš, knj. 7.  |n Cifrić, Ivan  |z 953-6552-08-6  |g str. 109-136 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 1  |z Znanstveni 
999 |c 310672  |d 310670