Pokušaj redefiniranja naobrazbe elita i modernizacije školovanja u kontekstu europskih integracija
Promatrajući pojmove "elita" i "modernizacija" kao dio "kolonijalnog mentaliteta" bitno povezanog s mehanizmima reprodukcije društvene nejednakosti, među kojima naobrazba ima važno mjesto, u tekstu se daje pregled teorija kojima se pokušava objasniti k...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310902/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Upravljačke elite i modernizacija Zbornici, knjiga 12 |
| Glavni autor: | Spajić-Vrkaš, Vedrana (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02660naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2001 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 9536666-16-2 | ||
| 035 | |a (CROSBI)102173 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Spajić-Vrkaš, Vedrana | |
| 245 | 1 | 0 | |a Pokušaj redefiniranja naobrazbe elita i modernizacije školovanja u kontekstu europskih integracija / |c Spajić-Vrkaš, Vedrana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a An attempt at redefining the education of elites and the modernisation of schooling in the context of European integration | |
| 300 | |a 167-194 |f str. | ||
| 520 | |a Promatrajući pojmove "elita" i "modernizacija" kao dio "kolonijalnog mentaliteta" bitno povezanog s mehanizmima reprodukcije društvene nejednakosti, među kojima naobrazba ima važno mjesto, u tekstu se daje pregled teorija kojima se pokušava objasniti kako je modernizacija preokrenula prosvjetiteljske vizije i naobrazbu podredila interesima dominantnih društvenih grupa. U tom kontekstu razmatraju se najnovije promjene u europskom prostoru i pokušava naznačiti kako one redefiniraju ulogu naobrazbe u razvoju pojedinca i društva. Pozornost se posvećuje nastavnim promjenama koje proizlaze iz potrebe za osiguranjem konkurentnosti na svjetskom tržištu, s jedne strane, te prihvaćanja ideja održivog razvoja i društvene kohezije, uključujući pitanja zaštite ljudskih prava i sloboda, jednakosti, pluralizma i solidarnosti, globalne međuovisnosti i razvoja civilnog društva, s druge strane. Uvođenje perspektive kontinuirane i koordinirane cjeloživotne naobrazbe za sve, kojim gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta nastoje učinkovito iskoristiti sve svoje ljudske resurse u kontekstu društva znanja temeljenog na novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, predstavlja iznimno velik problem onoj "drugoj" Europi, tj. osiromašenim tranzicijskim zemljama koje s pravom izlaz iz teškog stanja vide u što bržem priključenju onoj "prvoj" Europi. U zaključku se sugerira da njihov položaj u izgradnji zajedničke Europe bitno ovisi o što bržem i učinkovitijem osiguranju održivih uvjeta za razvoj i primjereno korištenje svih njihovih ljudskih potencijala, tj. o promicanju ideje elitne naobrazbe za sve. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 01940110 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Upravljačke elite i modernizacija |d Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2001 |k Zbornici, knjiga 12 |n Čengić, Drago ; Rogić, Ivan |z 953-6666-16-2 |g str. 167-194 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 310902 |d 310900 | ||