Uloga psihologa u katastrofama

S obzirom na činjenicu da su različite prirodne i tehnološke katastrofe sve češće i potencijalno sve opasnije, u svijetu se provode vrlo temeljite pripreme za prevenciju i ublažavanje katastrofa. U tom sustavu sve značajniju ulogu imaju i psiholozi. Većina katastrofa ne zahvaća samo jednu državu već...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:311365/Details
Matična publikacija: Hrvatsko društvo danas : psihosocijalni procesi
Biblioteka Zbornici ; knj. 21
Glavni autor: Zarevski, Predrag (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03434naa a2200217uu 4500
008 131111s2004 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)218608 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Zarevski, Predrag  |9 1006 
245 1 0 |a Uloga psihologa u katastrofama /  |c Zarevski, Predrag. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The role of psychologists in disasters 
300 |a 87-102  |f str. 
520 |a S obzirom na činjenicu da su različite prirodne i tehnološke katastrofe sve češće i potencijalno sve opasnije, u svijetu se provode vrlo temeljite pripreme za prevenciju i ublažavanje katastrofa. U tom sustavu sve značajniju ulogu imaju i psiholozi. Većina katastrofa ne zahvaća samo jednu državu već znatno širu regiju. U ovom su radu prvo prikazani neki od zanimljivih rezultata dobivenih na našoj populaciji iz vremena rata u Hrvatskoj, a zatim se raspravlja o nekim tuđim iskustvima i stavovima o psihološkim faktorima u katastrofama. Na koncu se govori o tome što psiholozi mogu i trebaju činiti kad je riječ o katastrofama. Djelovati trebamo u tri faze: 1. Prvo preventivno - u području pripreme za katastrofe. U suradnji sa stručnjacima iz civilne zaštite treba koncipirati kvalitetno obrazovanje za adekvatne postupke pri različitim katastrofama. A zatim obaviti teži zadatak - uvjeriti građane da se upoznaju s tim postupcima ne za vrijema katastrofe, nego znatno ranije! U fazi preventivnih akcija treba raditi i na edukaciji timova za pružanje psihološke pomoći u trenucima katastrofe i nakon nje. 2. U trenucima katastrofe djeluju različiti izuzetno jaki psihološki faktori. Jedan od najjačih je panika. Nepostojanje vjerodostojne informacije, ma koliko ona bila bolna ili zastrašujuća, predstavlja izvor najveće frustracije za žrtve katastrofe. U sprečavanju panike kvalitetno osmišljenim informacijama i pronalaženjem najboljih kanala komunikacije za prijenos tih informacija može se suzbiti panika širokih razmjera. Nadalje, ublažavanje stresa i pružanje psihološke potpore najugroženijima zasigurno predstavlja prioritetan zadatak psihologa u trenucima katastrofe. 3. Budući da se PTSD i ostale posljedice trauma izazvanih katastrofom znaju javiti mjesecima, pa i godinama nakon takvih događaja, velika je potreba za sustavnim praćenjem žrtava katastrofa i pružanjem psihološke potpore uvijek kad se za to javi potreba. U toj je fazi također potrebno razviti kvalitetne programe rada i supervizije timova psihologa i ostalih pomagačkih struka specijaliziranih za pojedine subpopulacije žrtava katastrofa.Što zaključiti? Sigurno je da postoje i ugodniji i bolje plaćeni poslovi za psihologe od onih u vezi s katastrofama. No, zbog velike uloge psiholoških faktora u ponašanju i doživljavanju ljudi pogođenih katastrofama, dužnost nam je raditi na edukaciji, istraživati i djelovati u trenucima prije, za vrijeme i nakon katastrofa. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130425 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a katastrofa, prevencija, psihološke intervencije  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a disasters, prevention, psychologiscal interventions  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Hrvatsko društvo danas : psihosocijalni procesi  |d Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004  |k Biblioteka Zbornici ; knj. 21  |n Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Šakić, Vlado  |z 953-6666-32-4  |g str. 87-102 
942 |c POG  |t 1.16.2  |u 2  |z Pregledni 
999 |c 311365  |d 311363