Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća
Ljubavna lirika jedna je od najzastupljenijih i najvažnijih vrsta u hrvatskoj renesansnoj književnosti. Ipak, književna historiografija nerijetko je griješila ocjenjujući je u cijelosti kao poetički homogenu ili kao jednoličnu. Književni bi povjesničari uočili jedan element autorskih poetika i onda...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:311475/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Čovjek, prostor, vrijeme : književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti Biblioteka Četvrti zid ; knj. 21 |
| Glavni autor: | Bogdan, Tomislav (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 03208naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2006 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 9536770-94-6 | ||
| 035 | |a (CROSBI)266755 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Bogdan, Tomislav | |
| 245 | 1 | 0 | |a Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća / |c Bogdan, Tomislav. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Plurality of 15th and 16th Century Croatian Love Lyrics | |
| 300 | |a 57-80 |f str. | ||
| 520 | |a Ljubavna lirika jedna je od najzastupljenijih i najvažnijih vrsta u hrvatskoj renesansnoj književnosti. Ipak, književna historiografija nerijetko je griješila ocjenjujući je u cijelosti kao poetički homogenu ili kao jednoličnu. Književni bi povjesničari uočili jedan element autorskih poetika i onda ga apsolutizirali, ne vodeći računa o slojevitosti proučavane lirike. Umjesto da hrvatske renesansne ljubavne pjesnike nekritički i bez ostatka označujemo kao petrarkiste, u njihovoj bismo lirici morali zapažati različite ljubavne diskurze. Osim petrarkizma tu su još, u najmanju ruku, srednjovjekovna semantika dvorske ljubavi, hedonistički ljubavni diskurz (najčešće antičkog porijekla) i neoplatonizam. Temeljni uvid o pluralizmu amoroznih koncepcija u ovome je radu primijenjen na najvažnije autorske opuse, te su izdvojena njihova razlikovna svojstva. Riječ je o opusima Šišmunda Menčetića, Džore Držića, Hanibala Lucića, Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića i Horacija Mažibradića. Popularnost ljubavne lirike u hrvatskoj renesansnoj književnosti, pa ni razlike među njezinim autorima, ne treba tumačiti isključivo snažnim literarnim utjecajima što su dopirali s druge jadranske obale nego i povezanošću s drugim kulturnim praksama i društvenim činjenicama. S jedne strane, ljubavne su pjesme funkcionirale kao općeniti, normirani modeli za istraživanje intime. Njima su se osim literarnih kompetencija zadovoljavale i potrebe za introspektivnim spoznajnim radnjama, što su postajale akutnima u vremenu pojačanih procesa individualizacije. S druge strane, u Dubrovačkoj Republici društvena se, politička struktura moći po vertikali upisuje u usvajanje određenih koncepcija ljubavnog odnosa. Pučani postaju skloniji idealističkim ljubavnim diskurzima, represiji nad seksualnošću, iskustvu neuzvraćene ljubavi, a vlastela alternativnim, konkurentskim koncepcijama, u kojima se zaljubljenik u većoj mjeri ovlašćuje i prestaje biti igračkom ljubavi. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130453 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a petrarkizam, srednjovjekovna semantika dvorske ljubavi, neoplatonizam, hedonistički ljubavni diskurz, ljubav i politička struktura moći |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Petrarchism, medieval semantics of courtly love, Neoplatonism, hedonistic love discourse, love and political power structure |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Čovjek, prostor, vrijeme : književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti |d Zagreb : Disput, 2006 |k Biblioteka Četvrti zid ; knj. 21 |h 496 |n Benčić, Živa ; Fališevac, Dunja |z 953-6770-94-6 |g str. 57-80 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 311475 |d 311473 | ||