Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća
U članku se ispituje odnos trojice hrvatskih lirika 20. stoljeća – Miroslava Krleže, Ivana Slamniga i Luke Paljetka – prema Dubrovniku kao mitskom, emblematskom gradu nacionalne povijesti i visoke kulture, posebice odnos prema Ivanu Gunduliću. Nakon uvoda, u kojem se kratko, na p...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:311697/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Dani hvarskog kazališta ; Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu Dani hvarskog kazališta, sv. 33 |
| Glavni autor: | Fališevac, Dunja (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02454naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 003 | HR-ZaFF | ||
| 008 | 131111s2007 xx hrv|d | ||
| 999 | |c 311697 |d 311695 | ||
| 020 | |a 978953-163-286-7 | ||
| 035 | |a (CROSBI)334198 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Fališevac, Dunja |9 556 | |
| 245 | 1 | 0 | |a Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća / |c Fališevac, Dunja. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Dubrovnik as a Challenge to 20th Century Croatian Lyricists | |
| 300 | |a 69-94 |f str. | ||
| 520 | |a U članku se ispituje odnos trojice hrvatskih lirika 20. stoljeća – Miroslava Krleže, Ivana Slamniga i Luke Paljetka – prema Dubrovniku kao mitskom, emblematskom gradu nacionalne povijesti i visoke kulture, posebice odnos prema Ivanu Gunduliću. Nakon uvoda, u kojem se kratko, na primjeru Augusta Šenoe, opisuje glorikifatorski i panegirički odnos hrvatskih pjesnika 19. stoljeća prema Gradu i njegovoj književnosti, analiziraju se lirski tekstovi Miroslava Krleže (Balade Petrice Kerempuha), Ivana Slamniga (Dronta i Sed scholae) i Luke Paljetka (Pjesni na dubrovačku) koji tematiziraju grad Dubrovnik, njegov kulturu i kanonskog baroknog pjesnika, te se nastoji pokazati da je svaki od ta tri pjesnika s dubrovačkim ranonovovjekoljem uspostavio specifičan odnos: dok M. Krleža vodi osporavateljski, ironički dijalog, potaknut vlastitim ljevičarskim koncepcijama, I. Slamnig vodi eliotovski dijalog kroz stoljeća, ozbiljan ali i ludički dijalog u kojem prošlost, uz relativizirajuću skepsku lirskog subjekta, isto toliko osvjetljava sadašnjost kao i sadašnjost prošlost, a Luko Paljetak s dubrovačkom prošlošću „ vodi“ suvremeni, postmodernistički monolog obilježen banalizacijom i trivijalizacijom mitske prošlosti, a istodobno prožet čežnjom i nostalgijom. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301070-1057 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a dubrovačka književna kultura, ideologija, estetika, M. Krleža, I. Slamnig, L. Paljetak |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Dubrovnik’ s literary culture, ideology, aesthetics, M. Krleža, I. Slamnig, L. Paljetak |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Dani hvarskog kazališta ; Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu |d Zagreb, Split : Književni krug Split, HAZU, 2007 |k Dani hvarskog kazališta, sv. 33 |n Batušić, Nikola i dr. |z 9789531632867 |g str. 69-94 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||