Selidbe i suživot na ljetnim stanovima

Istražujući tradicijsko gospodarstvo tema Selidbe i suživot na ljetnim stanovima nametnula se kao neophodna za istraživanje istoga, kao i razumijevanja načina tradicijskog života i kulture stanovnika krivoputske mikro regije. Naime iz primorskog pojasa stanovništvo je u proljeće selilo prema planins...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312148/Details
Matična publikacija: Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I
382
Glavni autor: Rajković Iveta, Marijeta (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija (FF Open Press)
LEADER 03281naa a2200265uu 4500
003 HR-ZaFF
008 131111s2008 xx hrv|d
999 |c 312148  |d 312146 
020 |a 978953-175-266-4 
024 7 |2 doi  |a 10.17234/9789531752664.11 
035 |a (CROSBI)410826 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 758  |a Rajković Iveta, Marijeta 
245 1 0 |a Selidbe i suživot na ljetnim stanovima /  |c Rajković, Marijeta. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Migrations and Common Life in Summer Settlements 
300 |a 159-183  |f str. 
520 |a Istražujući tradicijsko gospodarstvo tema Selidbe i suživot na ljetnim stanovima nametnula se kao neophodna za istraživanje istoga, kao i razumijevanja načina tradicijskog života i kulture stanovnika krivoputske mikro regije. Naime iz primorskog pojasa stanovništvo je u proljeće selilo prema planinskim pašnjacima na primorskoj strani Velike Kapele na područja oko 500 - 700 metara nadmorske visine. Razlozi njihova seljenja bile su ispaše blaga (goveda i ovce) ali i uzgoj svinja, obrađivanje zemlje (motičarstvo), prikupljanje sijena, te ispaša pčela. U jesen su sve selili u Primorje gdje su provodili vrijeme do proljeća. No, ovo područje specifično je što su na višim nadmorskim visinama već živjeli stalni stanovnici, koji su se katkada selili na još više nadmorske visine na oko 800-900 metara. Tijekom 20. stoljeća seobe su ovisile od obitelji do obitelji, tako da su neki selili na jednu etapu, a neki na dvije, dok neki uopće nisu selili, te se uočilo kako su se od privremenih ljetnih naselja formirala pojedina stalna naselja, čak i s osnovnom školom. Uočene su specifične dnevne migracije za potrebe školovanja, stjecanje izvora prihoda, provođenja vjerskih praksi, te sahrana. Istraživanje je usmjereno na sveukupni način života na koji su utjecaj imale posljedice migracija. Cilj je bio ocrtati potisne i privlačne faktore migracija, život na ljetnim stanovima (nastambe, ineterakcijske odnose između migratornog stanovništva i domicilnog stanovništva). Kroz rad se provlače simbolične granice između dviju zajednica, odnosno strategije autoidentifikacije kojima se migratorno i domicilno stanovništvo razgraničuje jedno od drugog. Navodi se simbolični inventar koji pripadnici svake skupine ističu kao razlikovni u odnosu na Druge koje unatoč životu na istim prostorima percipiraju međusobnu različitost. Na kraju rada autorica ukazuje na ulogu etnoloških istraživanja u revitalizaciji ovog depopuliranog kraja kroz oblike ruralnog turizma, posebice prikaza života na ljetnim stanovima. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3479 
546 |a HRV 
690 |a 6.08 
693 |a Krivi Put, primorski Bunjevci, ljetni stanovi, migracije, tradicijska kultura  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Krivi Put, Littoral Bunjevci, Summer Settlements, Migrations, Traditional culture  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I  |d Zagreb : FF-press, 2008  |h 382  |n Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana  |z 978-953-175-266-4  |g str. 159-183 
856 4 1 |7 0  |u https://doi.org/10.17234/9789531752664.11  |z Elektronička verzija (FF Open Press) 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni