Sjenokoša
Istražujući tradicijsko gospodarstvo i migracije stanovništva tema sjenokoša pokazala se kao nužno zasebno tematsko poglavlje zbog svoje velike ulogu u životu stanovništva ovih prostora. Naime zbog dugih zimskih mjeseci (od studenoga do travnja), nakon što bi snijeg na prostorima Krivoga Puta napada...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312150/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I 382 |
| Glavni autor: | Rajković Iveta, Marijeta (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
Elektronička verzija (FF Open Press) |
| LEADER | 02925naa a2200265uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 003 | HR-ZaFF | ||
| 008 | 131111s2008 xx hrv|d | ||
| 999 | |c 312150 |d 312148 | ||
| 020 | |a 978953-175-266-4 | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.17234/9789531752664.13 | |
| 035 | |a (CROSBI)410856 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 758 |a Rajković Iveta, Marijeta | |
| 245 | 1 | 0 | |a Sjenokoša / |c Rajković, Marijeta. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Hay Making | |
| 300 | |a 205-220 |f str. | ||
| 520 | |a Istražujući tradicijsko gospodarstvo i migracije stanovništva tema sjenokoša pokazala se kao nužno zasebno tematsko poglavlje zbog svoje velike ulogu u životu stanovništva ovih prostora. Naime zbog dugih zimskih mjeseci (od studenoga do travnja), nakon što bi snijeg na prostorima Krivoga Puta napadao i po nekoliko metara blago je boravilo u zatvorenim prostorijama (štalama) i trebalo je imati dovoljno sijena za prehranu. Sa ovih prostora sijeno se također prenašalo na mulama i magarcima u Primorje. O važnosti sjenokoše svjedoči i činjenica da su muškarci prekidali sezonske radove (u Slavoniji, zapadnoj Europi) i sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća uzimali godišnji odmor i dolazili u Krivi Put da bi stigli pokositi sjeno i spremiti ga dovoljno za zimske mjesece. Transkontinentalni emigranti, primjerice iz SAD-a ili Kanade često su za košnju slali novčanu pomoć. Kosile su se livade s travom, te u manjoj mjeri djetelinom (jednom, dva do ponegdje i ponekad tri puta godišnje ovisno od nadmorske visine i klimatskih prilika). Nakon tri do četiri godine kada bi se zemlja iscrpila i ne bi davala dovoljno plodova (ledena) na njoj su sijali djetelinu ili ostavljali da raste trava. U prilogu autorica donosi podatke: o vremenu košnje, opisuje organizaciju košnje (skupljanje kosaca, opremu kosaca (vrsta i dijelovi kose, tulac, brus, babica, klepci), i samu košnju (pjesme, takmičenja među koscima). No košnja je imala utjecaj na čitavu obitelj, žene su kod kuće spremale hranu u nerijetko ju više puta nosile na udaljene livade, djevojke preokretale travu, djeca su tih dana preuzimala gotovo svu brigu oko ispaše blaga. Rad se završava prikazom sušenja sijena, njegovim transportom do okućnica te spremanja sijena za zimu, ponajviše u štale i stogove. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-3479 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.08 | ||
| 693 | |a sjenokoša, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Hay Making, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I |d Zagreb : FF-press, 2008 |h 382 |n Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana |z 978-953-175-266-4 |g str. 205-220 | |
| 856 | 4 | 1 | |7 0 |u https://doi.org/10.17234/9789531752664.13 |z Elektronička verzija (FF Open Press) |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||