Zemljoradnja

Na početku priloga se objašnjavaju razlozi malih površina njiva (obradivih površina). Naime zbog geografskih (planinskih) odlika terena i običajnog prava nasljeđivanja, te života na nekoliko etapa (dvije do tri), obiteljski posjedi su bili raštrkani te ponekad udaljeni i do dva, tri, pa i pet sati h...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312151/Details
Matična publikacija: Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I
382
Glavni autor: Rajković Iveta, Marijeta (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija (FF Open Press)
LEADER 03201naa a2200265uu 4500
003 HR-ZaFF
008 131111s2008 xx hrv|d
999 |c 312151  |d 312149 
020 |a 978953-175-266-4 
024 7 |2 doi  |a 10.17234/9789531752664.14 
035 |a (CROSBI)410865 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 758  |a Rajković Iveta, Marijeta 
245 1 0 |a Zemljoradnja /  |c Rajković, Marijeta. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Agriculture 
300 |a 221-247  |f str. 
520 |a Na početku priloga se objašnjavaju razlozi malih površina njiva (obradivih površina). Naime zbog geografskih (planinskih) odlika terena i običajnog prava nasljeđivanja, te života na nekoliko etapa (dvije do tri), obiteljski posjedi su bili raštrkani te ponekad udaljeni i do dva, tri, pa i pet sati hoda do istih. Najraširenije ratarske kulture bile su: ječam, zob, (p)šenica, jelda (heljda), raž, pir. Autorica prikazuje pripremu zemlje za sijanje i sadnju usjeva (gnojenje zemlje, oranje s drvenim i /ili željeznim plugom, sitnjenje zemlje (brananje), te pri tom obraća pažnju na mušku i žensku podjelu poslova prilikom obavljanja navedenih poslova). Opisuje oruđa korištena u zemljoradnji: motika, grablje, lopata, kramp, vile, rozge, štihača. Kroz rad se saznaje kada se sijala koja žitarica, tko je sijao i kada, te magijski postupci kojima su Krivopućani nastojali poboljšat ljetinu. Velik dio priloga odnosi se na prikaz žetve žita: kada se želo, tko je žeo (žene sa srpom, muškarci s kosom), događaje prilikom žetve kroz koje se može iščitati seoska društvenost (takmičenje žetalica, pjesme, ispomoć), pravljenje užadi (za vezanje snopova žita), slaganje snopova, transportu žita od njive do kuće. Opisuje se mjesto (guvno) na kojem se obavlja postupak vršenje žita, sam postupak, te prikazuje razlika vršidbe pomoću konja i/ili vola. Donose se podaci o žetvenim običajima, spremanju žita, te kada se ono i na koji mlin vozi mljeti (Brlog, Prokike, Švica). Kroz rad se također pažnja posvećuje nadmorskim visinama čije su klimatske prilike uvjetovale drugačiju organizaciju rada. U zadnjem dijelu priloga prikazuje se povrtlarstvo. Od povrća sadili su: krumpir, zelje (kupus), merlin (mrkva), gra(h), cikla, blitva, salata. Prikazuje se obrada zemlje u vrtlovima (baštama), sijanje presada (ponajviše sadnica kupusa). Najviše pažnje posvetilo se krumpiru i kupusu kao dvjema najvažnijim vrstama povrća, budući da se sve ostalo povrće sadilo u malim količinama. Također se prikazuje današnje stanje. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3479 
546 |a HRV 
690 |a 6.08 
693 |a zemljoradnja, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Agriculture, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I  |d Zagreb : FF-press, 2008  |h 382  |n Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana  |z 978-953-175-266-4  |g str. 221-247 
856 4 1 |7 0  |u https://doi.org/10.17234/9789531752664.14  |z Elektronička verzija (FF Open Press) 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni