Gospodari božanske riječi. Usporedba mezopotamijskih i egipatskih bogova zaštitnika pisma
Egipat i Mezopotamija obično se drže kolijevkama civilizacije, no iako su se razvijali gotovo istodobno, različita geološka i klimatska situacija utjecala je na drugačiji razvoj osnovnih temelja organizacije društva (izgradnju gradova, društveno uređenje, poljoprivredu i stočarstvo). Organizacija ži...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312209/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Znakovi i riječi 2. Zbornik projekta Mythos-cultus-imagines deorum Signa et litterae |
| Glavni autor: | Osterman, Jasmina (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02600naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2008 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 978953-175-319-7 | ||
| 035 | |a (CROSBI)414480 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 909 |a Osterman, Jasmina | |
| 245 | 1 | 0 | |a Gospodari božanske riječi. Usporedba mezopotamijskih i egipatskih bogova zaštitnika pisma / |c Osterman, Jasmina. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Lords of the Divine Words. Comparation of Mesopotamian and Egyptian Gods Patrons of Script | |
| 300 | |a 29-54 |f str. | ||
| 520 | |a Egipat i Mezopotamija obično se drže kolijevkama civilizacije, no iako su se razvijali gotovo istodobno, različita geološka i klimatska situacija utjecala je na drugačiji razvoj osnovnih temelja organizacije društva (izgradnju gradova, društveno uređenje, poljoprivredu i stočarstvo). Organizacija života i sredina u kojoj se živjelo utjecale su i na razvoj religijskih sustava koji se, bez obzira na to što su počivali na istim temeljima (pokretačkim silama prirode), razlikuju zbog drugačijega tijeka društvenoga razvoja. Pismo je, kao jedan od sastavnih dijelova egipatske i mezopotamijske civilizacije i važan čimbenik u razvoju njihovih društava, također imalo drugačiji razvojni put i tretman. U ovome sam radu pokušala prikazati te razlike na temelju drugačijih karakteristika i funkcija božanstava koji su bili zaštitnici pisma: Thot i Sešat u Egiptu te Nisabe i Nabua u Mezopotamiji. Na obama područjima religijski su se koncepti izgrađivali na temeljima postavljenima već u neolitičko doba. Božanstva su se tako povezivala prvenstveno s prirodnim pojavama i plodnošću. Pismo je bilo kasniji rezultat civilizacijskoga razvoja, pa se ono trebalo naknadno uključiti u religijski sustav društva. Njegova je izumitelja i zaštitnika trebalo u obama područjima tražiti između već postojećih božanstava. U Egiptu to postaje preddinastički bog mjeseca, Veliki bijeli psoglavi pavijan – Thot, a u Mezopotamiji pismo se u početku veže uz božicu žita, dakle plodnosti – Nisabu i kasnije uz boga Nabua. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300644-0639 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.04 | ||
| 693 | |a pismo, bogovi zaštitnici pisma, Thot, Sešat, Nisaba, Nabu |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a script, gods patrons of script, Thot, Seshat, Nisaba, Nabu |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Znakovi i riječi 2. Zbornik projekta Mythos-cultus-imagines deorum |d Zagreb : FF press, 2008 |k Signa et litterae |h 220 |n Tomas, Helena |z 978-953-175-319-7 |g str. 29-54 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 312209 |d 312207 | ||