Benediktinci – izvorište hrvatske trojezične i tropismene kulture u srednjem vijeku
Izrazita posebnost hrvatske srednjovjekovne naspram drugih europskih kultura jest njezina trojezičnost i tropismenost, tj. govorenje triju jezika: hrvatskoga, latinskoga i staroslavenskoga/crkvenoslavenskoga, te korištenju triju pisama: latinice, glagoljice i hrvatske ćirilice. Svjedočanstva te kult...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312350/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Humanitas et litterae ad honorem Franjo Šanjek. Zbornik u čast Franje Šanjeka Dominikanska baština, knj. 6 ; Analecta Croatica Christiana, sv. 40 . |
Glavni autor: | Galović, Tomislav (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03110naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2009 xx hrv|d | ||
020 | |a 978953-6814-24-4 | ||
035 | |a (CROSBI)444129 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 892 |a Galović, Tomislav | |
245 | 1 | 0 | |a Benediktinci – izvorište hrvatske trojezične i tropismene kulture u srednjem vijeku / |c Galović, Tomislav. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Benedictines - fountain of tri-lingual and tri-literal culture of Croatia in the Middle Ages | |
300 | |a 777-786 |f str. | ||
520 | |a Izrazita posebnost hrvatske srednjovjekovne naspram drugih europskih kultura jest njezina trojezičnost i tropismenost, tj. govorenje triju jezika: hrvatskoga, latinskoga i staroslavenskoga/crkvenoslavenskoga, te korištenju triju pisama: latinice, glagoljice i hrvatske ćirilice. Svjedočanstva te kulture očuvala su se u obliku epigrafskih spomenika te diplomatičkih i narativnih vrela. Većina ovih izvora izravno je vezana uz benediktinski kao najstariji samostanski red u zapadnoj Crkvi. Benediktinci i benediktinke, njihove opatije i samostani, u srednjemu vijeku imaju ključnu ulogu u razvitku europske pismenosti i, dakako, širenja Evanđelja, a posebice kod nas gdje oni predstavljaju izvorište hrvatske trojezične i tropismene kulture. Naime, benediktinskoj ulozi u širenju prvotno latinske, a potom, odnosno i usporedno, glagoljske i ćirilične pismenosti možemo upravo zahvaliti nastanak i razvitak kulture na navedena tri jezika i tri pisma. Od samostana u Rižinicama, samostana Sv. Krševana i Sv. Marije u Zadru, preko samostana Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu na moru/kasnije Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu i Sv. Petra u Selu te muškog i ženskog benediktinskog samostana u Splitu do opatije Sv. Lucije na otoku Krku i opatije Sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku Braču, da spomenemo samo neka od benediktinskih središta u Hrvatskoj u srednjemu vijeku, ova se kultura unutar jednoga te istoga reda formira i razvija govorenjem i pisanjem. Jedinstvenost trojezičnosti i tropismenosti koju su benediktinci – latinaši i glagoljaši – u svom djelovanju pokazali nakon njih neće u takvome obliku biti ponovljena u radu niti jednog od kasnijih crkvenih redova. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300620-0641 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.04 | ||
693 | |a benediktinci, hrvatska trojezična i tropismena kultura, hrvatski jezik, latinski jezik, staroslavenski/crkvenoslavenski jezik, latinica, glagoljica, hrvatska ćirilica, srednji vijek |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Benedictines, Croatian language, Latin language, Old Church Slavonic language, Latin alphabet, Glagolitic alphabet, Croatian Cyrillic alphabet, Middle Ages |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Humanitas et litterae ad honorem Franjo Šanjek. Zbornik u čast Franje Šanjeka |d Zagreb : Dominikanska naklada Istina ; Kršćanska sadašnjost, 2009. |k Dominikanska baština, knj. 6 ; Analecta Croatica Christiana, sv. 40 . |h 10 |n Čoralić, Lovorka ; Slišković, Slavko |z 978-953-6814-24-4 |g str. 777-786 | |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 312350 |d 312348 |