Oslobođenje Betulije Antuna Gleđevića: jedna u nizu »scenskih Judita«
Drama Oslobođenje Betulije Antuna Gleđevića interpretira se u kontekstu dubrovačke libretističke dramaturgije, i to iz dva razloga: prvo, zbog toga što biblijska tematika nije tipična za dubrovačku ili šire, hrvatsku glazbenodramsku produkciju ranog novovjekovlja, posebice sedamnaestostoljetnu ; dru...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312569/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Građa za povijest književnosti hrvatske 314 |
| Glavni autori: | Tatarin, Milovan (-), Rafolt, Leo (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02422naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2010 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 978953-154-874-8 | ||
| 035 | |a (CROSBI)472785 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Tatarin, Milovan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Oslobođenje Betulije Antuna Gleđevića: jedna u nizu »scenskih Judita« / |c Tatarin, Milovan ; Rafolt, Leo. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Oslobođenje Betulije (The Liberation of Bethulia) by Antun Glećević: One of the »Scenic Judiths« | |
| 300 | |a 129-185 |f str. | ||
| 520 | |a Drama Oslobođenje Betulije Antuna Gleđevića interpretira se u kontekstu dubrovačke libretističke dramaturgije, i to iz dva razloga: prvo, zbog toga što biblijska tematika nije tipična za dubrovačku ili šire, hrvatsku glazbenodramsku produkciju ranog novovjekovlja, posebice sedamnaestostoljetnu ; drugo, zato što je generički obrazac koji Gleđević slijedi u književnokomparativnom smislu zanimljiv: djelomice baštini poetičke matrice sakralnih (svetačkih) drama biblijske tematike, koje su bile popularne u Italiji u 17. stoljeću, djelomice se po kompozicijskim obilježjima uklapa u paneuropski model dramma per musica. U radu se ističe problem autorstva, budući da je Serafin Črijević prvi zabilježio da je Gleđević napisao dramu o Juditi i Holofernu, a zatim se komentiraju važnije revalorizacije Oslobođenja Betulije, posebice radovi Miroslava Pantića i Slobodana Prosperova Novaka, odnosno upozorava na pretpostavku da je riječ o prijevodu talijanskoga libreta Giuditta (Siena, 1697) Amaranta Sciaditica, poznatijeg pod pseudonimom Girolamo Gigli. Posebna se pozornost posvećuje pseudolibretističkom utjecaju koji je kompozicijski očigledan, i biblijskom intertekstu koji je vjerojatno naslijeđen. Nakon tekstoloških komentara slijedi transkripcija drame koja nije uvrštena u piščev opus tiskan u petnaestoj knjizi ediciji Stari pisci hrvatski (1886), niti je dosad bila publicirana. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 693 | |a Antun Gleđević, barokna drama, libretistička drama |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Antun Gleđević, baroque drama, librettistic drama |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Rafolt, Leo |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Građa za povijest književnosti hrvatske |d Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2010 |h 314 |n Fališevac, Dunja |z 978-953-154-874-8 |g str. 129-185 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 312569 |d 312567 | ||