Sustav duše

Polazeći od prikaza sustava duše iz Timeja, rad izlaže smisao Platonova uvida da duša u Platona zauzima središnje mjesto u cjelini bića. Svaka se od triju sastavnica u duši – jestvo, ono isto i ono drugo – nalazi na sredini između onog nedjeljivog i onog djeljivog, pa je duša sastavljena od srednje...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312607/Details
Matična publikacija: Platonov nauk o duši
252
Glavni autor: Mikecin, Igor (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03883naa a22002417i 4500
005 20131206084831.0
008 131111s2010 ci hrv|d
020 |a 9789532251139 
035 |a (CROSBI)491066 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 724  |a Mikecin, Igor 
245 1 0 |a Sustav duše /  |c Mikecin, Igor. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a System of the Soul 
300 |a 151-216  |f str. 
520 |a Polazeći od prikaza sustava duše iz Timeja, rad izlaže smisao Platonova uvida da duša u Platona zauzima središnje mjesto u cjelini bića. Svaka se od triju sastavnica u duši – jestvo, ono isto i ono drugo – nalazi na sredini između onog nedjeljivog i onog djeljivog, pa je duša sastavljena od srednje smjese triju sredina krajnjih sastavnica. Takvim svojim sustavom duša posreduje između onog mislivog i onog osjetivog. Svojim unutrašnjim dvojnim ustrojem duša tako nadilazi odvojenost (horismos) onog što jest i onoga što postaje, onoga mislivog i onoga osjetivog, štoviše ujedno uzrokuje razliku i svezu između njih: prisustvovanje onog mislivog u onom osjetivom i učestvovanje onog osjetivog u onom mislivom. Povrh toga, duša misleći i osjetilno zamjećujući uspostavlja ona misliva i osjetiva u njihovom jestvu. Toj središnjoj oblasti bitka u kojoj se nalazi duša sukladan je položaj onog matematičkog, koje je ono mislivo između onog umljivog i onog osjetivog. Osobita sveza duše kao bića sredine i onog matematičkog otkriva se najprije u tome da se duša spram onog matematičkog odnosi prije svega razumijevanjem, koje je u sredini između umovanja i osjetilnog razabiranja. Povrh toga, zajednička središnjost duše i onog matematičkog očituje se u tome da duša i sama ima takvo ustrojstvo koje se dade i matematički zahvatiti. Središnjost duše naime pokazuje se i matematički u tome da je smjesa duše rasječena prema zakonu aritmetičke, geometrijske i harmonijske sredine, koje se na različit način pojavljuju i u oblasti onog mislivog i u oblasti onog osjetivog kao dvama krajnjim oblastima bitka. Imajući u svojoj smjesi ove tri sredine duša je sposobna uzrokovati miješanje onog mislivog kao i odnos između onog mislivog i osjetivog. Duša kao biće koje je u sredini između onih suprotnih kao krajnjih razmatra se zatim na osnovi dijaloga Simpozij i Politik. Ono između ili sredina nije prosjek onih krajnjih – znanja i neznanja, umnosti i bezumnosti, besmrtnosti i smrtnosti, itd. – nego njihov vrhunac, tj. takva sredina koja u sebi sabire i svezuje ona krajnja u jednu cjelinu, tako da su u njoj oba krajnja objedinjena u svojoj punini. U skladu s Platonovim poimanjem duše kao počela svekolikog kretanja, sredina duše se kroz analizu dijaloga Kratil, Fedar, Sofist, Parmenid i Zakoni posebno promišlja kao sredina kretanja i stajanja. Navlastito kretanje duše otkriva se odatle u ujednosti kretanja i stajanja ili u stajaćem kretanju. Kretanje i stajanje su zajedno u duši kao onom biću koje samo pokreće samoga sebe i sve ostalo što se ikako kreće, ostajući pritom uvijek u istome. Duša je počelo svekolikog kretanja zato što je smjesa kretanja i stajanja, koja je smiješana po sredini, za razliku od onog osjetivog, u kojem kretanje prevladava nad stajanjem, i onog mislivog, u kojem stajanje prevladava nad kretanjem. Takva sredina između kretanja i stajanja otkriva se naposljetku kao savršeno kružno kretanje ili sebesamokretanje duše. 
536 |a Projekt MZOS  |f 191-1911113-1107 
546 |a HRV 
690 |a 6.01 
693 |a Platon, duša, jestvo, kretanje, um, osjetilnost  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Platon, soul, substance, moving, mind, sensitivity  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Platonov nauk o duši  |d Zagreb : Demetra, 2010  |h 252  |n Barbarić, Damir ; Šegedin, Petar  |z 9789532251139  |g str. 151-216 
942 |c POG  |t 1.06  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 312607  |d 312605