Sustav duše
Polazeći od prikaza sustava duše iz Timeja, rad izlaže smisao Platonova uvida da duša u Platona zauzima središnje mjesto u cjelini bića. Svaka se od triju sastavnica u duši – jestvo, ono isto i ono drugo – nalazi na sredini između onog nedjeljivog i onog djeljivog, pa je duša sastavljena od srednje...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312607/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Platonov nauk o duši 252 |
Glavni autor: | Mikecin, Igor (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03883naa a22002417i 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20131206084831.0 | ||
008 | 131111s2010 ci hrv|d | ||
020 | |a 9789532251139 | ||
035 | |a (CROSBI)491066 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 724 |a Mikecin, Igor | |
245 | 1 | 0 | |a Sustav duše / |c Mikecin, Igor. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a System of the Soul | |
300 | |a 151-216 |f str. | ||
520 | |a Polazeći od prikaza sustava duše iz Timeja, rad izlaže smisao Platonova uvida da duša u Platona zauzima središnje mjesto u cjelini bića. Svaka se od triju sastavnica u duši – jestvo, ono isto i ono drugo – nalazi na sredini između onog nedjeljivog i onog djeljivog, pa je duša sastavljena od srednje smjese triju sredina krajnjih sastavnica. Takvim svojim sustavom duša posreduje između onog mislivog i onog osjetivog. Svojim unutrašnjim dvojnim ustrojem duša tako nadilazi odvojenost (horismos) onog što jest i onoga što postaje, onoga mislivog i onoga osjetivog, štoviše ujedno uzrokuje razliku i svezu između njih: prisustvovanje onog mislivog u onom osjetivom i učestvovanje onog osjetivog u onom mislivom. Povrh toga, duša misleći i osjetilno zamjećujući uspostavlja ona misliva i osjetiva u njihovom jestvu. Toj središnjoj oblasti bitka u kojoj se nalazi duša sukladan je položaj onog matematičkog, koje je ono mislivo između onog umljivog i onog osjetivog. Osobita sveza duše kao bića sredine i onog matematičkog otkriva se najprije u tome da se duša spram onog matematičkog odnosi prije svega razumijevanjem, koje je u sredini između umovanja i osjetilnog razabiranja. Povrh toga, zajednička središnjost duše i onog matematičkog očituje se u tome da duša i sama ima takvo ustrojstvo koje se dade i matematički zahvatiti. Središnjost duše naime pokazuje se i matematički u tome da je smjesa duše rasječena prema zakonu aritmetičke, geometrijske i harmonijske sredine, koje se na različit način pojavljuju i u oblasti onog mislivog i u oblasti onog osjetivog kao dvama krajnjim oblastima bitka. Imajući u svojoj smjesi ove tri sredine duša je sposobna uzrokovati miješanje onog mislivog kao i odnos između onog mislivog i osjetivog. Duša kao biće koje je u sredini između onih suprotnih kao krajnjih razmatra se zatim na osnovi dijaloga Simpozij i Politik. Ono između ili sredina nije prosjek onih krajnjih – znanja i neznanja, umnosti i bezumnosti, besmrtnosti i smrtnosti, itd. – nego njihov vrhunac, tj. takva sredina koja u sebi sabire i svezuje ona krajnja u jednu cjelinu, tako da su u njoj oba krajnja objedinjena u svojoj punini. U skladu s Platonovim poimanjem duše kao počela svekolikog kretanja, sredina duše se kroz analizu dijaloga Kratil, Fedar, Sofist, Parmenid i Zakoni posebno promišlja kao sredina kretanja i stajanja. Navlastito kretanje duše otkriva se odatle u ujednosti kretanja i stajanja ili u stajaćem kretanju. Kretanje i stajanje su zajedno u duši kao onom biću koje samo pokreće samoga sebe i sve ostalo što se ikako kreće, ostajući pritom uvijek u istome. Duša je počelo svekolikog kretanja zato što je smjesa kretanja i stajanja, koja je smiješana po sredini, za razliku od onog osjetivog, u kojem kretanje prevladava nad stajanjem, i onog mislivog, u kojem stajanje prevladava nad kretanjem. Takva sredina između kretanja i stajanja otkriva se naposljetku kao savršeno kružno kretanje ili sebesamokretanje duše. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 191-1911113-1107 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.01 | ||
693 | |a Platon, duša, jestvo, kretanje, um, osjetilnost |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Platon, soul, substance, moving, mind, sensitivity |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Platonov nauk o duši |d Zagreb : Demetra, 2010 |h 252 |n Barbarić, Damir ; Šegedin, Petar |z 9789532251139 |g str. 151-216 | |
942 | |c POG |t 1.06 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 312607 |d 312605 |