Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu
Izravni (bliži) objekti u hrvatskome određeni su morfološki kao objekti koji se pojavljuju u akuzativu. Većina prijelaznih glagola uz sebe može imati samo jedan objekt u akuzativu, no postoji manji broj glagola koji mogu imati i dva objekta u akuzativu: učiti/podučavati, tražiti, moliti, pitati i st...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312608/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Sintaksa padeža Biblioteka Znanstveni zbornici |
| Glavni autor: | Zovko Dinković, Irena (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02346naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2010 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 978953-6637-58-4 | ||
| 035 | |a (CROSBI)492153 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 628 |a Zovko Dinković, Irena | |
| 245 | 1 | 0 | |a Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu / |c Zovko Dinković, Irena. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Characterization of Direct Objects in Croatian: Two Objects in the Accusative | |
| 300 | |a 267-276 |f str. | ||
| 520 | |a Izravni (bliži) objekti u hrvatskome određeni su morfološki kao objekti koji se pojavljuju u akuzativu. Većina prijelaznih glagola uz sebe može imati samo jedan objekt u akuzativu, no postoji manji broj glagola koji mogu imati i dva objekta u akuzativu: učiti/podučavati, tražiti, moliti, pitati i stajati (razg. koštati). Nekoć se uporaba dvaju objekata u akuzativu uz neke od tih glagola (primjerice, podučavati) često smatrala nepravilnom i objašnjavala tvrdnjom da glagol ne može imati dva izravna objekta. Ipak, u svakodnevnoj su jezičnoj uporabi konstrukcije s dva objekta u akuzativu uobičajene, a sama je pojavnost opisana u gramatikama iako bez jasne sintaktičke kategorizacije. Ovjerenost takvih konstrukcija otvara pitanje definiranja izravnih objekata jer je razvidno da se izravni i neizravni objekti u hrvatskome više ne mogu definirati isključivo morfološki, već prije svega semantički – s obzirom na leksičko značenje samoga prijelaznog glagola i s obzirom na različitu konceptualizaciju objekata. Ovaj rad nastoji utvrditi razlike koje postoje između dvaju objekata u akuzativu s obzirom na svojstvo određenosti/neodređenosti, stupanj uključenosti objekta u radnju, obaveznost/neobaveznost objekta u rečenici, mogućnost pasivizacije i dr. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301049-1047 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a sintaksa, hrvatski, izravni objekt, akuzativ |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a syntax, Croatian, direct object, accusative |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Sintaksa padeža |d Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ; Filozofski fakultet Osijek, 2010. |k Biblioteka Znanstveni zbornici |h 276 |n Birtić, Matea ; Brozović Rončević, Dunja |z 978-953-6637-58-4 |g str. 267-276 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 312608 |d 312606 | ||