Tijelo i tehnologija. Prilog bioetičkoj raspravi o sportu

Razlika između prikaza vrhunskog sportaša nekad i danas možda se najbolje ocrtava u točki susreta kiborg-teorije i studija o sportu. Rekonceptualizacija pojma 'sportaš' u tome se smislu otvara kao pomak od 'prirodnoga' ka 'umjetnom'. Tijekom ljudske povijesti vrhunski s...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312640/Details
Matična publikacija: Čovjek i kultura
436
Glavni autor: Zagorac, Ivana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03324naa a2200253uu 4500
005 20131206085143.0
008 131111s2010 xx hrv|d
020 |a 9789531641449 
035 |a (CROSBI)501356 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 769  |a Zagorac, Ivana 
245 1 0 |a Tijelo i tehnologija. Prilog bioetičkoj raspravi o sportu /  |c Zagorac, Ivana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Body and Technology. A Contribution to the Bioethical Debate on Sport 
300 |a 211-223  |f str. 
500 |a Tekst je prvi puta objavljen na engleskom jeziku u časopisu Synthesis philosophica 46 (2/2008), str. 283–295. 
520 |a Razlika između prikaza vrhunskog sportaša nekad i danas možda se najbolje ocrtava u točki susreta kiborg-teorije i studija o sportu. Rekonceptualizacija pojma 'sportaš' u tome se smislu otvara kao pomak od 'prirodnoga' ka 'umjetnom'. Tijekom ljudske povijesti vrhunski sportaši uvijek su bili doživljavani kao na određeni način 'ne-prirodni' i slavljeni kao heroji koji su nadvladali granice svojih prirodnih tijela. Današnji sportski događaji privlače više gledatelja nego ikada ranije, a oštra konkurencija podiže i same standarde i kriterije natjecanja. Sportovi koji privlače mase gledatelja već su odavno predstave 'nakaza' ; gledateljima na stadionima ili pred televizorom u udobnosti njihovih domova gotovo je nemoguće zamisliti da bi i sami ikad mogli postići tako super-mišićavo tijelo sa super-brzim refleksima. Staromodni krv, znoj i suze još su uvijek negdje prisutni, iako inkorporirani u napredna dostignuća moderne tehno-kulture. Mnoštvo pitanja koja proizlaze iz takve perspektive pronašla su svoje mjesto za raspravu u relativno novom pluriperspektivnom pristupu izazovima biotehnološkog doba – bioetici. Bioetika nudi platformu za dijalog o bitnim pitanjima današnjice, dijalog koji nadrasta disciplinarne, stručne, historijske i kulturološke pozicije. Takav diskurs suočava se, međutim, sa pluralizmom u pristupima kao i metodološkim barijerama te pretpostavlja stvaranje odgovarajuće teorijske podloge. Ovaj rad će izdvojiti samo neke problemske točke koje u području sporta plastično ocrtavaju nedostatnosti postojećih monoperspektivno orijentiranih koncepcija. U tome smislu, naglasit će se samo neki simptomi koji ukazuju na dezorijentiranost svakodnevnog življenja, a koji se na osoben način prikazuju u sportu: krhkost etičkih pozicija sadržanih u konceptima »duha sporta« i fair playa u sučeljavanju sa znanstveno-tehničkim napretkom, objektivacija tijela, te porast interesa za aktivnostima visokog rizika. U ovome radu navedena obilježja razumijevaju se kao znakovi potrebe za nadilaženjem redukcionističkih i monoperspektivnih pristupa, donedavno dominantnih, a koje osobit bioetički pristup ima mogućnosti nadići. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300990-1085 
546 |a HRV 
690 |a 6.01 
693 |a sport, bioetika, tijelo, tehnologija, etika, pluriperspektivizam  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a sport, bioethics, body, technology, ethics, pluri-perspectivism  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Čovjek i kultura  |d Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2010  |h 436  |n Skledar, Nikola ; Zagorac, Ivana  |z 9789531641449  |g str. 211-223 
942 |c POG  |t 1.08  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 312640  |d 312638