Reprodukcija i društvena kontrola: reproduktivni status žena u Hrvatskoj i stavovi i njihovim reproduktivnim pravima

Polazeći od načela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati najveći udio u odlučivanju o reprodukciji) glavni cilj rada je pokazati da se reproduktivni status žena u Hrvatskoj podcjenjuje, čime se povećavaju rizi...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312815/Details
Matična publikacija: Ljudska prava žena. Razvoj na međunarodnoj i nacionalnoj razini 30 godina nakon usvajanja Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
Biblioteka zbornici, knjiga 39
Glavni autor: Galić, Branka, sociolog (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02874naa a2200241uu 4500
005 20131218223228.0
008 131111s2011 xx hrv|d
020 |a 978953-6666-77-5 
035 |a (CROSBI)540857 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 557  |a Galić, Branka,   |c sociolog 
245 1 0 |a Reprodukcija i društvena kontrola: reproduktivni status žena u Hrvatskoj i stavovi i njihovim reproduktivnim pravima /   |c Galić, Branka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:   |a Reproduction and social control: the reproductive status of women in Croatia and attitudes about reproductive rights 
300 |a 297-317  |f str. 
520 |a Polazeći od načela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati najveći udio u odlučivanju o reprodukciji) glavni cilj rada je pokazati da se reproduktivni status žena u Hrvatskoj podcjenjuje, čime se povećavaju rizici reproduktivnog zdravlja žena, stigmatizirajućih etiketa i povećanja diskriminacije. Problem statusa i reproduktivnog zdravlja žena ostvaruje se reproduktivnom politikom koja se u Hrvatskoj počela prakticirati kroz uskraćivanje samodeterminacije žena i parova te derogiranje nekih njihovih već stečenih prava. Recentna reproduktivna politika u Hrvatskoj pokazuje se tako regresivnom. Nositelji te politike osim nadležnih državnih i zakonodavnih postaju sve više i nenadležne institucije, osobito Katolička crkva. Dodatni problem reproduktivne politike u Hrvatskoj je ignoriranje stavova javnog mnijenja od strane institucija nositelja reproduktivnih politika. Na primjeru rezultata istraživanja o percepciji, stavovima i iskustvima rodne diskriminacije u Hrvatskoj, provedenom u Hrvatskoj 2009. godine na reprezentativnom uzorku od 1363 ispitanika/ispitanice, kao i drugih istraživanja, nastojat će se potkrijepiti podrška ovih istraživanja ženskom pravu izbora o zadržavanju vlastite trudnoće, kao i pravu žena i parova na medicinski potpomognutu oplodnju, bez obzira na njihov bračni status. Također će se pokazati razlike u gledištima oko reproduktivnih odluka između žena i muškaraca u Hrvatskom društvu. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301180-1188 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a majčinstvo, reproduktivna prava, reproduktivna politika, seksizam, žene  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a motherhood, reproductive rights, reproductive politics, sexism, women  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Ljudska prava žena. Razvoj na međunarodnoj i nacionalnoj razini 30 godina nakon usvajanja Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena  |d Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011.  |k Biblioteka zbornici, knjiga 39  |h 360  |n Radačić, Ivana i Vince Pallua, Jelka  |z 978-953-6666-77-5  |g str. 297-317 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 312815  |d 312813