Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća
Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utj...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312922/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu 238 |
Glavni autor: | Magaš Bilandžić, Lovorka (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03252naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2011 xx hrv|d | ||
020 | |a 978953-6106-91-2 | ||
035 | |a (CROSBI)552511 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 1055 |a Magaš Bilandžić, Lovorka | |
245 | 1 | 0 | |a Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća / |c Magaš Bilandžić, Lovorka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Exhibitions of German Artists in Croatia and Croatian Artists in Germany in the 1st Half of the 20th Century | |
300 | |a 158-200 |f str. | ||
520 | |a Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utjecaja među umjetnicima. Prisutnost hrvatske umjetnosti u Njemačkoj vezana je ponajprije uz pojedinačna predstavljanja naših umjetnika (V. Bojničić, O. Hermana, I. Meštrovića), te njihovo sudjelovanje na međunarodnim izložbama (Izložba knjižne umjetnosti u Leipzigu, 1927. ; Pressa u Kölnu, 1928.). Težište skupnih izložaba kojima se predstavljala hrvatska i jugoslavenska umjetnost stavljalo se poglavito na etnografski materijal i autentične oblike stvaralaštva poput narodne umjetnosti ("Izložba hrvatske narodne umjetnosti" u Münchenu, 1916.), odnosno na grafičku produkciju ("Izložba narodne umjetnosti i grafike" u Saarbrückenu, 1933.). Njemačka umjetnost je bila vrlo dobro poznata generacijama hrvatskih modernih umjetnika preko periodike i zahvaljujući školovanju na njemačkim likovnim akademijama, a do direktnog i intenzivnog upoznavanja šire javnosti s tadašnjom suvremenom njemačkom umjetnošću dolazi preko skupnih izložaba "Njemačka savremena likovna umetnost i arhitektura" u Beogradu i Zagrebu 1930. Tijekom 1930-ih u Zagrebu se priređuju samostalne izložbe vodećih njemačkih umjetnika (Georgea Grosza, Maxa Pechsteina, Käthe Kollwitz) koje su izvršile značajan utjecaj na našu likovnu scenu, te svjedoče o težnji pripadnika Zemlje, Grupe Trojice i Kluba likovnih umjetnica da organiziraju izložbe umjetnika srodnih ideoloških i umjetničkih stajališta. Znatniji broj izložaba njemačkih umjetnika izvan Zagreba je održan samo u Splitu. Razdoblje NDH je obilježila institucionalna suradnja dvaju političkih režima koja je 1942. rezultirala ideološki obojenim izložbama "Njemačka plastika sadašnjosti" i "Slikarski dojmovi s ratišta", odnosno 1943. prezentacijom hrvatske umjetnosti u Berlinu. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1079 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.05 | ||
693 | |a izložba, hrvatska umjetnost, njemačka umjetnst, kulturne veze |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a exhibition, croatian art, german art, cultural connection |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2011 |h 238 |n Kraševac, Irena ; Prelog, Petar |z 978-953-6106-91-2 |g str. 158-200 | |
942 | |c RZB |t 1.08 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 312922 |d 312920 |