Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća

Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312922/Details
Matična publikacija: Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
238
Glavni autor: Magaš Bilandžić, Lovorka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03252naa a2200229uu 4500
008 131111s2011 xx hrv|d
020 |a 978953-6106-91-2 
035 |a (CROSBI)552511 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 1055  |a Magaš Bilandžić, Lovorka 
245 1 0 |a Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća /  |c Magaš Bilandžić, Lovorka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Exhibitions of German Artists in Croatia and Croatian Artists in Germany in the 1st Half of the 20th Century 
300 |a 158-200  |f str. 
520 |a Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utjecaja među umjetnicima. Prisutnost hrvatske umjetnosti u Njemačkoj vezana je ponajprije uz pojedinačna predstavljanja naših umjetnika (V. Bojničić, O. Hermana, I. Meštrovića), te njihovo sudjelovanje na međunarodnim izložbama (Izložba knjižne umjetnosti u Leipzigu, 1927. ; Pressa u Kölnu, 1928.). Težište skupnih izložaba kojima se predstavljala hrvatska i jugoslavenska umjetnost stavljalo se poglavito na etnografski materijal i autentične oblike stvaralaštva poput narodne umjetnosti ("Izložba hrvatske narodne umjetnosti" u Münchenu, 1916.), odnosno na grafičku produkciju ("Izložba narodne umjetnosti i grafike" u Saarbrückenu, 1933.). Njemačka umjetnost je bila vrlo dobro poznata generacijama hrvatskih modernih umjetnika preko periodike i zahvaljujući školovanju na njemačkim likovnim akademijama, a do direktnog i intenzivnog upoznavanja šire javnosti s tadašnjom suvremenom njemačkom umjetnošću dolazi preko skupnih izložaba "Njemačka savremena likovna umetnost i arhitektura" u Beogradu i Zagrebu 1930. Tijekom 1930-ih u Zagrebu se priređuju samostalne izložbe vodećih njemačkih umjetnika (Georgea Grosza, Maxa Pechsteina, Käthe Kollwitz) koje su izvršile značajan utjecaj na našu likovnu scenu, te svjedoče o težnji pripadnika Zemlje, Grupe Trojice i Kluba likovnih umjetnica da organiziraju izložbe umjetnika srodnih ideoloških i umjetničkih stajališta. Znatniji broj izložaba njemačkih umjetnika izvan Zagreba je održan samo u Splitu. Razdoblje NDH je obilježila institucionalna suradnja dvaju političkih režima koja je 1942. rezultirala ideološki obojenim izložbama "Njemačka plastika sadašnjosti" i "Slikarski dojmovi s ratišta", odnosno 1943. prezentacijom hrvatske umjetnosti u Berlinu. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a izložba, hrvatska umjetnost, njemačka umjetnst, kulturne veze  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a exhibition, croatian art, german art, cultural connection  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu  |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2011  |h 238  |n Kraševac, Irena ; Prelog, Petar  |z 978-953-6106-91-2  |g str. 158-200 
942 |c RZB  |t 1.08  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 312922  |d 312920