Spremnost na sudjelovanje u aktivnostima za poboljšanje položaja žena u društvu
Aktivnosti koje su najviše birane kao varijante vlastitog angažmana oko poboljšanja društvenog položaja žena pokazale su se, prema odgovorima ispitanika/ca, sljedeće: potpisivanja peticije, što je izabralo ukupno 82% ispitanika/ca, zatim poučavanje o ravnopravnosti spolova, za što se izjasnilo ukupn...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313032/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji 298 |
Glavni autor: | Galić, Branka, sociolog (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | eng |
LEADER | 02923naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20131218223228.0 | ||
008 | 131111s2011 xx eng|d | ||
020 | |a 978953-7574-15-4 | ||
035 | |a (CROSBI)573534 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 557 |a Galić, Branka, |c sociolog | |
245 | 1 | 0 | |a Spremnost na sudjelovanje u aktivnostima za poboljšanje položaja žena u društvu / |c Galić, Branka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Readiness on contribution in activities for women's emplacement improvement | |
300 | |a 245-255 |f str. | ||
520 | |a Aktivnosti koje su najviše birane kao varijante vlastitog angažmana oko poboljšanja društvenog položaja žena pokazale su se, prema odgovorima ispitanika/ca, sljedeće: potpisivanja peticije, što je izabralo ukupno 82% ispitanika/ca, zatim poučavanje o ravnopravnosti spolova, za što se izjasnilo ukupno 57, 9% sudionika/ca istraživanja, te spremnost za sudjelovanje u mirnom protestu na ulici, što je iskazalo kao opciju ukupno 53, 6% ispitanika/ca koji su barem „donekle“ ili „sigurno“ za to pokazali interes. Pritom su žene iskazale veću spremnost za pojedine vrste angažmana nego muškarci, i to u svim kategorijama angažmana, a posebno u potpisivanju peticija i podučavanja o ravnopravnosti spolova. Ta spremnost na podučavanje o ravnopravnosti spolova, koju je iskazalo gotovo 2/3 žena, ukazuje na njihovu očitu potrebu suzbijanja i mijenjanja određenih stereotipa i rodnih predrasuda koje su se tijekom vremena pomoću procesa socijalizacije, odgoja i obrazovanja generacija naraštaja utemeljile i izgradile. Opći nalaz ovog istraživanja, bez obzira na nespremnost oko polovice populacije na nekakav oblik društvenog angažmana u pogledu poboljšanja nezadovoljavajućeg društvenog položaja žena, ipak pokazuje određene oblike spremnosti i iskazanog interesa za neke konkretne oblike vlastitog angažmana koji bi mogao pridonijeti poboljšanju društvenog položaja žena. Same žene, kao i mlađa, te obrazovana populacija, osobito zagrebačke regije u tome je iskazala najviše interesa i spremnosti, a što sigurno čini plodno tlo za razvijanje daljnjih oblika društvenih i političkih strategija u cilju promjene i poboljšanja rodno neravnopravnog položaja žena i muškaraca u hrvatskom društvu. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301180-1188 | ||
546 | |a ENG | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a feministički aktivizam, mirni protesti, podučavanje o rodnoj ravnopravnosti |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a feminist activism, peaceful protests, education on gender equality |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji |d Zagreb : Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, 2011. |h 298 |n Kamenov, Željka / Galić, Branka |z 978-953-7574-15-4 |g str. 245-255 | |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 313032 |d 313030 |