Spremnost na sudjelovanje u aktivnostima za poboljšanje položaja žena u društvu

Aktivnosti koje su najviše birane kao varijante vlastitog angažmana oko poboljšanja društvenog položaja žena pokazale su se, prema odgovorima ispitanika/ca, sljedeće: potpisivanja peticije, što je izabralo ukupno 82% ispitanika/ca, zatim poučavanje o ravnopravnosti spolova, za što se izjasnilo ukupn...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313032/Details
Matična publikacija: Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji
298
Glavni autor: Galić, Branka, sociolog (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
LEADER 02923naa a2200241uu 4500
005 20131218223228.0
008 131111s2011 xx eng|d
020 |a 978953-7574-15-4 
035 |a (CROSBI)573534 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 557  |a Galić, Branka,   |c sociolog 
245 1 0 |a Spremnost na sudjelovanje u aktivnostima za poboljšanje položaja žena u društvu /   |c Galić, Branka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:   |a Readiness on contribution in activities for women's emplacement improvement 
300 |a 245-255  |f str. 
520 |a Aktivnosti koje su najviše birane kao varijante vlastitog angažmana oko poboljšanja društvenog položaja žena pokazale su se, prema odgovorima ispitanika/ca, sljedeće: potpisivanja peticije, što je izabralo ukupno 82% ispitanika/ca, zatim poučavanje o ravnopravnosti spolova, za što se izjasnilo ukupno 57, 9% sudionika/ca istraživanja, te spremnost za sudjelovanje u mirnom protestu na ulici, što je iskazalo kao opciju ukupno 53, 6% ispitanika/ca koji su barem „donekle“ ili „sigurno“ za to pokazali interes. Pritom su žene iskazale veću spremnost za pojedine vrste angažmana nego muškarci, i to u svim kategorijama angažmana, a posebno u potpisivanju peticija i podučavanja o ravnopravnosti spolova. Ta spremnost na podučavanje o ravnopravnosti spolova, koju je iskazalo gotovo 2/3 žena, ukazuje na njihovu očitu potrebu suzbijanja i mijenjanja određenih stereotipa i rodnih predrasuda koje su se tijekom vremena pomoću procesa socijalizacije, odgoja i obrazovanja generacija naraštaja utemeljile i izgradile. Opći nalaz ovog istraživanja, bez obzira na nespremnost oko polovice populacije na nekakav oblik društvenog angažmana u pogledu poboljšanja nezadovoljavajućeg društvenog položaja žena, ipak pokazuje određene oblike spremnosti i iskazanog interesa za neke konkretne oblike vlastitog angažmana koji bi mogao pridonijeti poboljšanju društvenog položaja žena. Same žene, kao i mlađa, te obrazovana populacija, osobito zagrebačke regije u tome je iskazala najviše interesa i spremnosti, a što sigurno čini plodno tlo za razvijanje daljnjih oblika društvenih i političkih strategija u cilju promjene i poboljšanja rodno neravnopravnog položaja žena i muškaraca u hrvatskom društvu. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301180-1188 
546 |a ENG 
690 |a 5.05 
693 |a feministički aktivizam, mirni protesti, podučavanje o rodnoj ravnopravnosti  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a feminist activism, peaceful protests, education on gender equality  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji  |d Zagreb : Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, 2011.  |h 298  |n Kamenov, Željka / Galić, Branka  |z 978-953-7574-15-4  |g str. 245-255 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 313032  |d 313030