Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj
U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske (N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi empirijske dimenzije seksizma i dovesti ih u vezu sa sklonošću prema sljedećim socioekološkim orijentacijama: antropocentrizmom koji pre...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313095/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Ekofeminizam - nova politička odgovornost 270 |
| Glavni autori: | Galić, Branka, sociolog (-), Klasnić, Ksenija, sociologinja (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02772naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20140116154836.0 | ||
| 008 | 131111s2012 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 97886-82417-33-0 | ||
| 035 | |a (CROSBI)597132 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 557 |a Galić, Branka, |c sociolog | |
| 245 | 1 | 0 | |a Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj / |c Branka Galić ; Ksenija Klasnić. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Sexism and socioecological orientations in the republic of Croatia | |
| 300 | |a 172-200 |f str. | ||
| 520 | |a U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske (N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi empirijske dimenzije seksizma i dovesti ih u vezu sa sklonošću prema sljedećim socioekološkim orijentacijama: antropocentrizmom koji predstavlja mišljenje da je čovjek apsolutni gospodar prirode, tehnocentrizmom koji je operacionaliziran izjavom da suvremena tehnika ima mnogo više pozitivnih nego negativnih osobina te ekocentrizmom prema kojemu je čovjek samo jedno od prirodnih bića i mora se pokoravati zakonima prirode. Rezultati su pokazali da možemo govoriti o tri dimenzije seksizma: androcentrizmu, patrijarhalizmu i deklarativnom egalitarizmu. Prvim dvjema dimenzijama skloniji su muškarci i ispitanici starije dobi, dok su deklarativnom egalitarizmu sklonije žene i mlađi ispitanici. Utvrđeno je da je najzastupljenija socioekološka orijentacija ekocentrizam i nešto je više zastupljena među ženama, dok je najmanje zastupljena orijentacija antropocentrizam koji je podjednako zastupljen u obje rodne grupe. Tehnocentristička orijentacija više je zatupljena među muškarcima. Rezultati analiza sklonosti pojedinim dimenzijama seksizma s obzirom na socioekološku orijentaciju pokazuju da su tehnocentristi najmanje skloni androcentrizmu i patrijarhalizmu, dok su tome najviše skloni antropocentristi (što vrijedi za obje rodne skupine). Ovaj nalaz ukazuje na zanimljiv zaključak kako je pozitivno vrednovanje moderne tehnologije povezano s nižim stupnjem seksizma. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301180-0915 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a Androcentrizam, patrijarhalizam, rodni egalitarizam, seksizam, tehnocentrizam |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Androcentrism, patriarchalism, gender egalitarianism, sexism, teshnocentrism |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |9 569 |a Klasnić, Ksenija, |c sociologinja |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Ekofeminizam - nova politička odgovornost |d Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu, 2012 |h 270 |n Drezgić, Rada ; Duhaček, Daša ; Vasiljević, Jelena |z 978-86-82417-33-0 |g str. 172-200 | |
| 942 | |c POG |t 1.08 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 313095 |d 313093 | ||