Snovi o Parnasu u hrvatskoj renesansnoj književnosti
Sedam tekstova u hrvatskoj renesansnoj književnosti tematizira san pjesnika o Parnasu. Opis uspona na goru pjesnika u središtu je triju tekstova: u Planinama Petra Zoranića (1508? – prije 1569), to jest u XX. poglavlju koje nosi naslov Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Garkinja, Kaldejka i Hr...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313185/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Prostori snova: Oniričko kao poetološki i antropološki problem 435 |
| Glavni autor: | Grmača, Dolores (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02776naa a22002417i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20150109080110.0 | ||
| 008 | 131111s2012 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 978953-260-160-2 | ||
| 035 | |a (CROSBI)613451 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 571 |a Grmača, Dolores | |
| 245 | 1 | 0 | |a Snovi o Parnasu u hrvatskoj renesansnoj književnosti / |c Grmača, Dolores. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Dreams of Parnassus in Croatian Renaissance Literature | |
| 300 | |a 167-192 |f str. | ||
| 520 | |a Sedam tekstova u hrvatskoj renesansnoj književnosti tematizira san pjesnika o Parnasu. Opis uspona na goru pjesnika u središtu je triju tekstova: u Planinama Petra Zoranića (1508? – prije 1569), to jest u XX. poglavlju koje nosi naslov Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Garkinja, Kaldejka i Hrvatica, u poslanici (br. 16) Petru Hektoroviću, vlastelinu hvarskomu Nikole Nalješković (oko 1500–1587) i u talijanskom pismu V. Vanettiju Petra Hektorovića (1487–1572). Tom se korpusu mogu pridružiti još četiri teksta: pjesma U vrime kô čisto Hanibala Lucića (1485–1553), druga poslanica Nikole Dimitrovića (oko 1510–1553) upućena Nikoli Nalješkoviću te dvije prigodnice Antuna Bratosaljića Sasina (oko 1525–1595?) Drugi san i U pohvalu pjesnika dubrovačkijeh. Polazeći od renesansne teorije sna analizira se onirička slika Parnasa u navedenim tekstovima. Onirički veo koji prekriva renesansni Parnas satkan je od antičke, lako prepoznatljive ikonografije utemeljenosti pjesničkog nadahnuća u božanskome. Smještanjem Parnasa u onirički kontekst renesansni pjesnici, osim što su u ulozi snivača, preuzimaju na sebe i povlaštenu ulogu tumača alegorija koje njihovi snovi predstavljaju te prevode jezik svoga sna u razumljiv oblik. U završnom se dijelu rada rezultati analize – onirička topografija uspona na goru pjesnika, snivač kao svjedok i/ili dionik pjesničke slave i san kao legitimacija pjesničkog statusa – promatraju u svjetlu Freudove teorije tumačenja snova. Zaključuje se da hrvatski renesansni pjesnici u san o Parnasu zaogrću poimanje vlastitoga pjesničkog statusa, žudnje za slavom i vrednovanjem vlastitog književnog stvaralaštva u zajednici, preplećući tako općekulturne vrijednosti s privatnima i intimnima. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301070-1057 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a snovi o Parnasu, hrvatska renesansna književnost |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Dreams of Parnassus, Croatian Renaissance Literature |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Prostori snova: Oniričko kao poetološki i antropološki problem |d Zagreb : Disput, 2012 |h 435 |n Benčić, Živa ; Fališevac, Dunja |z 978-953-260-160-2 |g str. 167-192 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 313185 |d 313183 | ||