Simboli kršćanstva, islama i židovstva u hrvatskom društvu

Pozitivno odnošenje prema simbolima religije „drugih“ može biti pokazatelj religijske tolerancije dok negativno odnošenje prema religijskim simbolima može biti protumačeno kao pokušaj smanjenja utjecaja određene religije, neslaganje s nekim njenim porukama utjelovljenima u određenom simbolu, religij...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313262/Details
Matična publikacija: Hrvatski identitet u promjeni? Relacijski identiteti 2
295
Glavni autor: Trako Poljak, Tijana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03205naa a2200241uu 4500
005 20131205145733.0
008 131111s2013 xx hrv|d
020 |a 978953-6552-81-8 
035 |a (CROSBI)621991 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 623  |a Trako Poljak, Tijana 
245 1 0 |a Simboli kršćanstva, islama i židovstva u hrvatskom društvu /  |c Trako Poljak, Tijana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Attitudes Toward the Symbols of Christianity, Islam and Judaism in Croatian Society 
300 |a 149-176  |f str. 
520 |a Pozitivno odnošenje prema simbolima religije „drugih“ može biti pokazatelj religijske tolerancije dok negativno odnošenje prema religijskim simbolima može biti protumačeno kao pokušaj smanjenja utjecaja određene religije, neslaganje s nekim njenim porukama utjelovljenima u određenom simbolu, religijska netrpeljivost i sl. Bez obzira na poruku koja se šalje, u današnje doba vizualne reprezentacije religije se često koriste kako bi se javno iznio stav prema svojoj i/ili drugim religijama (isticanje religijskih simbola ili zabrana njihovog isticanja, javno paljenje, itd.). Rad polazi od ideje da način na koji se odnosimo prema religijskim simbolima može poslužiti kao indikator odnosa prema tim religijama i njihovim članovima. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku odraslih građana/ki Republike Hrvatske (2010. ; N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi: 1) opću percepciju „univerzalnih” simbola triju tradicionalnih religija u Hrvatskoj: križ (kršćanstvo), polumjesec (islam) i Davidova zvijezda (židovstvo) ; te 2) povezanost percepcije s a) prije svega religijskim obilježjima ispitanika (religioznost i religijska pripadnost) ali i b) ostalim socio-demografskim obilježjima i orijentacijama. Instrument se sastojao od ljestvice semantičkog diferencijala s 10 bipolarnih pridjeva. U obradi podataka korištene su metode univarijatne i bivarijatne statistike. Rezultati su potvrdili da se u hrvatskom društvu općenito najpozitivnije percipira simbol kršćanstva – križ, zatim simbol Davidove zvijezda pa simbol polumjeseca. Religioznost ispitanika očekivano se pokazala relevantnim prediktorom stavova prema svim religijskim simbolima, dok je religijska orijentacija ispitanika bila značajna samo za simbol križa. Značajni rezultati pronađeni su i za ostala testirana socio-demografska obilježja. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301180-0915 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a socijalni simbolizam, simbolički interakcionizam, religijski simboli, vizualni simboli, križ, polumjesec, Davidova zvijezda, relacijski identitet, semantički diferencijal  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a social symbolism, symbolic interactionism, religious symbols, visual symbols, cross, crescent, star of David, relational identity, semantic differential  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Hrvatski identitet u promjeni? Relacijski identiteti 2  |d Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, 2013  |h 295  |n Cifrić, Ivan ; Trako Poljak, Tijana ; Klasnić, Ksenija  |z 978-953-6552-81-8  |g str. 149-176 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 313262  |d 313260