Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku
Rad se bavi pregledom i analizom postojećih teorijskih pristupa pojavama određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku. Polazišna točka analize temelji se na usporedbi između tradicionalnog (dominantno morfološkog) i suvremenog (sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog) pristupa temi u kr...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313334/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim |
| Glavni autor: | Karlić, Virna (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02492naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 003 | HR-ZaFF | ||
| 005 | 20180112114337.0 | ||
| 008 | 131111s2013 xx hrv|d | ||
| 999 | |c 313334 |d 313332 | ||
| 020 | |a 978953-175-446-0 3 | ||
| 035 | |a (CROSBI)638562 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 956 |a Karlić, Virna | |
| 245 | 1 | 0 | |a Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku / |c Karlić, Virna. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Theoretical aproaches to the Categories of definiteness and in definiteness in the Croatian and Serbian language | |
| 300 | |a 67-79 |f str. | ||
| 520 | |a Rad se bavi pregledom i analizom postojećih teorijskih pristupa pojavama određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku. Polazišna točka analize temelji se na usporedbi između tradicionalnog (dominantno morfološkog) i suvremenog (sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog) pristupa temi u kroatističkoj i srbističkoj literaturi. U uvodnom dijelu rada prikazana su temeljna obilježja određenosti i neodređenosti, s posebnim naglaskom na problem postavljanja njihovih općih definicija. U nastavku su ukratko predstavljena načela tradicionalnog morfološkog pristupa, koja polaze od pretpostavke da je riječ o imeničkoj ili pridjevskoj kategoriji binarnog tipa morfologiziranoj isključivo preko pridjevske deklinacije. Takav pristup je podvrgnut usporedbi s novijim tumačenjima koja se javljaju u recentnoj literaturi, a uglavnom polaze od teze da su određenost i neodređenost univerzalne semantičko-pragmatičke kategorije koje se u različitim jezicima iskazuju diferenciranim sredstvima. Shodno takvom razumijevanju, načini iskazivanja određenosti i neodređenosti ne moraju nužno biti morfologizirani, što bi drugim riječima značilo da se u hrvatskom i srpskom jeziku ne iskazuju isključivo pridjevskim vidom, nego i nizom drugih sredstava, što bavljenje tim pojavama širi u domenu sintakse, semantike i pragmatike. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300869-0634 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a određenost, neodređenost, hrvatski jezik, srpski jezik |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a definiteness, indefiniteness, Croatian language, Serbian language |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. |d Zagreb : FF press, Filozofski fakultet, 2013 |k Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim |h 285 |n Sesar, Dubravka |z 978-953-175-446-0 3 |g str. 67-79 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||