Kako se mijenjaju stavovi: provjera modela vjerojatnosti elaboracije
Model vjerojatnosti elaboracije (Cacioppo i Petty, 1986) jedan je od najpoznatijih modela koji tumače procese mijenjanja stavova. Cilj ovoga rada jest provjeriti učinke nekih od temeljnih varijabli (osobna relevantnost stava, snaga argumenata u persuazivnoj poruci, te uloga kognitivnih odgovora) na...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313756/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
XIV. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, HPD, 1999 |
| Glavni autor: | Čorkalo, Dinka (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02929naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s1999 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)57090 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Čorkalo, Dinka | |
| 245 | 1 | 0 | |a Kako se mijenjaju stavovi: provjera modela vjerojatnosti elaboracije / |c Čorkalo, Dinka. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a How do we change the attitudes: An evaluation of the model of elaboration probability | |
| 300 | |a 24 |f str. | ||
| 520 | |a Model vjerojatnosti elaboracije (Cacioppo i Petty, 1986) jedan je od najpoznatijih modela koji tumače procese mijenjanja stavova. Cilj ovoga rada jest provjeriti učinke nekih od temeljnih varijabli (osobna relevantnost stava, snaga argumenata u persuazivnoj poruci, te uloga kognitivnih odgovora) na promjenu stava, kao i provjera trajnosti i prediktivnosti promijenjenog stava na ponašanje. U ispitivanju provedenom prema nacrtu 2 (visoka i niska osobna relevantnost) x2 (jaka i slaba poruka) x2 (kognitivni odgovori mjereni prije i nakon mjerenja stava) s ponovljenim mjerenjima na varijabli stava i s kontrolnom grupom, sudjelovalo je 362 ispitanka: 188 ispitanika u eksperimentalnoj i 174 ispitanika u kontrolnoj grupi. Postupak ispitivanja proveden je u tri vremenski odijeljena mjerenja, pri čemu se postupak u eksperimentalnoj grupi odvijao prema shemi početno mjerenje eksperimentalna manipulacija završno mjerenje, dok u kontrolnoj grupi nije bilo eksperimentalne manipulacije, odnosno učinjena su dva odvojena mjerenja stava prema uvođenju završnog diplomskog ispita. Eksperimentalna manipulacija sastojala se u iznošenju persuazivne poruke koja je zagovarala uvođenje završnog diplomskog ispita na studij psihologije, uz manipulaciju varijabli osobne relevantnosti poruke i snage iznesenih argumenata, te redoslijeda davanja kognitivnih odgovora. U završnom mjerenju uzete su i mjere ponašanja (potpisivanje peticije za ili protiv uvođenja završnog ispita na studij psihologije). Dobiveni rezultati proturječe predviđanjima modela vjerojatnosti elaboracije, a u dobro mjeri se priklanjaju teoriji socijalne prosudbe. Uz metodološka poboljšanja provjere postavki modela vjerojatnosti elaboracije, rezultati ovoga rada ukazuju na to da ovaj model dobro tumači procese nastanka, odnosno formiranja stavova. Kada je međutim riječ o već fomiranim i stabilnim stavovima, rezultati ne potvrđuju predviđanja modela vjerojatnosti elaboracije kao modela promjene stavova. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130703 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.06 | ||
| 693 | |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a XIV. Dani Ramira Bujasa (16-18.12.1999. ; Zagreb, Hrvatska) |t XIV. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja |d Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, HPD, 1999 |n Buško, Vesna ; Ivanec, Dragutin |g str. 24 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
| 999 | |c 313756 |d 313754 | ||