Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru

Rad se bavi problemom rekonstrukcije socijalne zajednice na području s dubokim ratnim posljedicama. Primjer Vukovara je zanimljiv iz nekoliko razloga: to je grad u Hrvatskoj koji je pretrpio najveća razaranja s najvećim ljudskim žrtvama, prije rata je imao relativno heterogenu etničku strukturu stan...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314081/Details
Glavni autor: Kardov, Kruno (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: mul
hrv
eng
Online pristup: http://http://www.hsd.hr/razno/konf02.html
http://www.hsd.hr/kongr.html
LEADER 02650naa a2200253uu 4500
008 131111s2002 xx 1 mul|d
035 |a (CROSBI)121766 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
041 |a hrv  |a eng 
100 1 |a Kardov, Kruno 
245 1 0 |a Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru /  |c Kardov, Kruno. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Consequences of War on Social Life in the City of Vukovar 
300 |f str. 
520 |a Rad se bavi problemom rekonstrukcije socijalne zajednice na području s dubokim ratnim posljedicama. Primjer Vukovara je zanimljiv iz nekoliko razloga: to je grad u Hrvatskoj koji je pretrpio najveća razaranja s najvećim ljudskim žrtvama, prije rata je imao relativno heterogenu etničku strukturu stanovništva te se nalazi na području koje je pod pravni poredak republike Hrvatske integrirano mirnim putem. U postreintegracijskom periodu (od 1998. godine) vidljiva je tendencija polarizacije grada kao rezultat povratka stanovništva hrvatske nacionalnosti. Autor u radu izdvaja dva faktora koji su značajno pridonijeli polarizacijskim tendencijama (nacionalne agencije i strukturni faktori razdiobe stanovništva) te opisuje različite oblike koje podijeljenost poprima. Činjenica da je grad Vukovar danas prostorno izmiješan, no socijalno polariziran ima za posljedicu stvaranje granica te produciranje etničkih markera i razlika u svakodnevnom životu. Takva socijalna polarizacija ima posljedice, kako pokazuje autor, i na shvaćanje i upotrebu prostora. Prostori u gradu se definiraju procesima markiranja i kolonizacije te time poprimaju obilježja teritorija. Drugim riječima, razlike nastoje zadobiti potvrdu u prostoru-teritoriju, čime se socijalna polarizacija pretvara u prostornu što, onemogućavajući intergrupni kontakt, značajno otežava proces rekonstrukcije predratne zajednice. Rad se temelji na etnografskom istraživanju koje je uključivalo seriju polustrukturiranih intervjua i promatranje sa sudjelovanjem u periodu 2001. i 2002. godine. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130999 
546 |a HRV-ENG 
690 |a 5.05 
693 |a etničke grupe, polarizacija grada, rekonstrukcija socijalne zajednice, sigurni prostor  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a ethnic groups, urban polarisation, reconstruction of social community, safe space  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turn of the Millennium (06-08.12.2002. ; Zagreb, Hrvatska) 
856 |u http://http://www.hsd.hr/razno/konf02.html 
856 |u http://www.hsd.hr/kongr.html 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Znanstveni - Predavanje - Nista 
999 |c 314081  |d 314079