Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske

Na uzorku vrlo čestih riječi i normativno prozodijski nedvojbenih ispitan je vrijednosno propisan naglasak i zanaglasna duljina te još usporedno stupanj tolerancije/netolerancije na pogrešne naglaske i zanaglasne duljine kojima se izgovarala svaka riječ. Tako dobivenih 600 fonemsko-prozodijskih inač...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314116/Details
Matična publikacija: Zbornik povzetkov
Ljubljana : ZRC SAZU, Založba ZRC, 2003
Glavni autori: Škarić, Ivo (-), Varošanec-Škarić, Gordana (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02945naa a2200241uu 4500
008 131111s2003 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)125156 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Škarić, Ivo 
245 1 0 |a Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske /  |c Škarić, Ivo ; Varošanec-Škarić, Gordana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Degree of Tolerance of Croatian Speakers Regarding "Wrong" Accents 
300 |a 89-90  |f str. 
520 |a Na uzorku vrlo čestih riječi i normativno prozodijski nedvojbenih ispitan je vrijednosno propisan naglasak i zanaglasna duljina te još usporedno stupanj tolerancije/netolerancije na pogrešne naglaske i zanaglasne duljine kojima se izgovarala svaka riječ. Tako dobivenih 600 fonemsko-prozodijskih inačica snimljeno je i u slučajnom redoslijedu dano na procjenu poželjnosti i prihvatljivosti. Procjenitelji su bili: 158 studenata fonetike, kroatistike, novinarstva, glume i TV fonetičara. Na temelju prosudaba procjenitelja izlučeno je pet odredba o prozodiji općega suvremenoga hrvatskoga jezika: 1. Klasična prozodijska norma u velikoj je mjeri podudarna s prozodijskom realnosti u suvremenome općem hrvatskom jeziku. 2. U suvremenome općem hrvatskom postoji gotovo ravnopravna mogućnost da se riječi, u kojima je normiran kratkouzlazni naglasak, izgovore i kako je propisano klasičnom normom, ali isto tako i s kratkosilaznim naglaskom. 3. Ne postoji u današnjih kompetentnih hrvatskih govornika poseban nalog koji bi sprečavao izgovor silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima, osim onoga koje imaju riječi s uzlaznim naglaskom, svaka za sebe u tom položaju. Riječi koje imaju inherentni silazni naglasak na nepočetnom slogu čuvaju taj svoj prozodijski lik kao i svaka druga svoj. 4. Od šest hrvatskih samoglasnika &#8211 ; ; i, e, a, o, u, r` samoglasnik (slogovni) r` izdvaja se prozodijski time što dopušta kraćenje naglašenih dugih slogova, i to do mjere da takav kratak naglasak umjesto dugoga bude cijenjen kao vrlo prihvatljiv (za ks) ili prihvatljiv (za ku). 5. Zanaglasne duge slogove suvremeni kompetentni hrvatski govornici zamjećuju i znaju u kojim je riječima kakva zanaglasna kvantiteta prema normi, ali su im u višoj cijeni pokraćeni zanaglasni slogovi. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130451 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130479 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a naglasak, prozodija, hrvatski jezik, vrijednosni sudovi, stavovi (fonetika), sociofonetika  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a accent, prosody, Croatian language, attitudes, sociophonetics  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Varošanec-Škarić, Gordana  |4 aut 
773 0 |a 13. mednarodni slavistični kongres (15-21. kolovoz 2003 ; Ljubljana, Slovenija)  |t Zbornik povzetkov  |d Ljubljana : ZRC SAZU, Založba ZRC, 2003  |n Novak, France  |g str. 89-90 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Strucni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 314116  |d 314114