Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom izgovoru

Ispitivala se poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike: prijedloge, veznike, negativni član ne te na proklitike koje su sastavni dio složenice kod glagola. Kao kontrolni uzorak ispitano je i nekoliko primjera tzv. hiperkorektnog "nekanoničkog&...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314122/Details
Matična publikacija: Knjiga sažetaka / Treći hrvatski slavistički kongres
Zagreb, Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2002
Glavni autor: Varošanec - Škarić, Gordana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03012naa a2200217uu 4500
008 131111s2002 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)125276 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Varošanec - Škarić, Gordana 
245 1 0 |a Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom izgovoru /  |c Varošanec - Škarić, Gordana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Transferring the Falling Accentual Prominence onto th Form Words (Proclitics) in the Received Croatian Pronunciation 
300 |a 74-76  |f str. 
520 |a Ispitivala se poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike: prijedloge, veznike, negativni član ne te na proklitike koje su sastavni dio složenice kod glagola. Kao kontrolni uzorak ispitano je i nekoliko primjera tzv. hiperkorektnog "nekanoničkog" prelaženja uzlaznih akcenata na proklitiku: u selu, na vrijeme. Primjeri u frazama uzeti su na temelju radova Brabeca (1956), Jonkea (1956), Stevanovića (1964), Browna i Mc Cawleya (1965), Ivića (1965), Hamma (1967), Brabeca, Hraste i Živkovića (1970), Magnera i Matejke (1971), Gvozdanović (1980), novijih istraživanja Varošanec-Škarić (2001) te na temelju primjera iz elektroničkih medija. Ispitivani su istoznačni heterefoni s oslabljenim i neoslabljenim prelaženjem te s neprelaženjem U prvome dijelu istraživanja ispitanici su trebali spontano pročitati ponuđene rečenice. U drugome dijelu procjenjivali su poželjnost istoznačnih heterofona za hrvatski standardni izgovor snimljenih slučajnim redoslijedom te poželjnost naglasnih primjera u vezanom govoru spikera profesionalca s prenesenim naglascima na proklitiku i s neprenesenim. Pokazalo se da su značajno nepoželjni naglasni oblici s hiperkorektnim prelaženjem kao i neki oblici s neoslabljenim i oslabljenim preskakanjem na prijedloge i veznike, a poželjni su oblici s prelaženjem silaznih naglasaka na negaciju i na proklitiku koja je dio složenice. Može se zaključiti da to nije novija pojava nego da je takav izgovor naravan u općeprihvaćenom hrvatskom govoru, budući da se rezultati mogu usporediti i s tvrdnjama nekih hrvatskih gramatičara, primjerice Brabeca, Hamma te s istraživanjima stranih istraživača koji su u drugoj polovici 20. st. istraživali naše akcente, primjerice Magnera i Matejke. Propisani standard trebao bi uzeti u obzir i poželjnost nekih prozodijskih oblika u općeprihvaćenom izgovoru. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130479 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a prihvaćeni hrvatski izgovor, prozodija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a received croatian pronunciation, prosody  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Treći slavistički kongres (15-19.10.2002 ; Zadar, Hrvatska)  |t Knjiga sažetaka / Treći hrvatski slavistički kongres  |d Zagreb, Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2002  |n Milanja, Cvjetko  |g str. 74-76 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 314122  |d 314120