Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom izgovoru
Ispitivala se poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike: prijedloge, veznike, negativni član ne te na proklitike koje su sastavni dio složenice kod glagola. Kao kontrolni uzorak ispitano je i nekoliko primjera tzv. hiperkorektnog "nekanoničkog&...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314122/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Knjiga sažetaka / Treći hrvatski slavistički kongres Zagreb, Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2002 |
Glavni autor: | Varošanec - Škarić, Gordana (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03012naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2002 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)125276 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Varošanec - Škarić, Gordana | |
245 | 1 | 0 | |a Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom izgovoru / |c Varošanec - Škarić, Gordana. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Transferring the Falling Accentual Prominence onto th Form Words (Proclitics) in the Received Croatian Pronunciation | |
300 | |a 74-76 |f str. | ||
520 | |a Ispitivala se poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike: prijedloge, veznike, negativni član ne te na proklitike koje su sastavni dio složenice kod glagola. Kao kontrolni uzorak ispitano je i nekoliko primjera tzv. hiperkorektnog "nekanoničkog" prelaženja uzlaznih akcenata na proklitiku: u selu, na vrijeme. Primjeri u frazama uzeti su na temelju radova Brabeca (1956), Jonkea (1956), Stevanovića (1964), Browna i Mc Cawleya (1965), Ivića (1965), Hamma (1967), Brabeca, Hraste i Živkovića (1970), Magnera i Matejke (1971), Gvozdanović (1980), novijih istraživanja Varošanec-Škarić (2001) te na temelju primjera iz elektroničkih medija. Ispitivani su istoznačni heterefoni s oslabljenim i neoslabljenim prelaženjem te s neprelaženjem U prvome dijelu istraživanja ispitanici su trebali spontano pročitati ponuđene rečenice. U drugome dijelu procjenjivali su poželjnost istoznačnih heterofona za hrvatski standardni izgovor snimljenih slučajnim redoslijedom te poželjnost naglasnih primjera u vezanom govoru spikera profesionalca s prenesenim naglascima na proklitiku i s neprenesenim. Pokazalo se da su značajno nepoželjni naglasni oblici s hiperkorektnim prelaženjem kao i neki oblici s neoslabljenim i oslabljenim preskakanjem na prijedloge i veznike, a poželjni su oblici s prelaženjem silaznih naglasaka na negaciju i na proklitiku koja je dio složenice. Može se zaključiti da to nije novija pojava nego da je takav izgovor naravan u općeprihvaćenom hrvatskom govoru, budući da se rezultati mogu usporediti i s tvrdnjama nekih hrvatskih gramatičara, primjerice Brabeca, Hamma te s istraživanjima stranih istraživača koji su u drugoj polovici 20. st. istraživali naše akcente, primjerice Magnera i Matejke. Propisani standard trebao bi uzeti u obzir i poželjnost nekih prozodijskih oblika u općeprihvaćenom izgovoru. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130479 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a prihvaćeni hrvatski izgovor, prozodija |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a received croatian pronunciation, prosody |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a Treći slavistički kongres (15-19.10.2002 ; Zadar, Hrvatska) |t Knjiga sažetaka / Treći hrvatski slavistički kongres |d Zagreb, Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2002 |n Milanja, Cvjetko |g str. 74-76 | |
942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
999 | |c 314122 |d 314120 |