Akustički opis naglasaka u hrvatskom u četiri urbana idioma
U hrvatskom standardnom govoru postoje četiri tipa naglaska: kratkouzlazni (spori), dugouzlazni (uzlazni), kratkosilazni (brzi) i dugosilazni (silazni). Za njihov opis dovoljne su tri dimenzije: ton, jakost i trajanje. Izvorni, nestandardni govornici, osim što mogu imati manje ili više tipova naglas...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314172/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Knjiga sažetaka Zagreb : 2002. |
Glavni autori: | Liker, Marko (-), Horga, Damir (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03335naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2002 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)126935 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Liker, Marko | |
245 | 1 | 0 | |a Akustički opis naglasaka u hrvatskom u četiri urbana idioma / |c Liker, Marko ; Horga, Damir. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a An acoustic description of accent in Croatian in four urban idioms | |
300 | |a 45-46 |f str. | ||
520 | |a U hrvatskom standardnom govoru postoje četiri tipa naglaska: kratkouzlazni (spori), dugouzlazni (uzlazni), kratkosilazni (brzi) i dugosilazni (silazni). Za njihov opis dovoljne su tri dimenzije: ton, jakost i trajanje. Izvorni, nestandardni govornici, osim što mogu imati manje ili više tipova naglaska, razlikuju se i po ostvarenju ovih četiriju naglasaka (Škarić, 1991.). Sa sociofonetskog stajališta posebno su zanimljiva takva ostvarenja u vodećim kulturnim središtima. Brojni su radovi koji su se doticali problema hrvatskog naglasnog sustava. Međutim, malo ih se bavilo njegovim opisom na temelju detaljne akustičke analize. Ivšić i Kravar (1955.) mjerili su odnose trajanja četiri naglaska pri opisu tadašnjeg standarda, no bez analize ostalih akustičkih aspekata. Bakran (1984. ; 1990. ; 1996.) se bavio djelovanjem naglasaka i dužine na frekvencije formanata vokala te akustičkim korelatima naglaska, no cilj mu nije bio opisati različita ostvarenja istih tipova naglaska već predstaviti segmente hrvatskog standardnog govora pomoću spektrograma. Škarić (1991.) u svom akustičkom opisu naglasaka osim trajanja uzima u obzir kretanje tona i jakosti, no cilj mu je također opis standarda te ne objašnjava pobliže kriterije za odabir ispitanika. Varošanec-Škarić (1999. ; 2001.) temelji svoje zaključke na stavovima govornika prema nekim naglasnim tipovima, a ne na detaljnoj akustičkoj analizi. Svaki od ovih radova osvjetljava problem hrvatskog naglasnog sustava iz svog kuta, te omogućuje radove poput ovog. Tema ovog rada su ostvarenja četiri tipa standardnih naglasaka u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Korpus riječi sastoji se od grupa jednosložnih, dvosložnih, trosložnih i četverosložnih riječi. Ispitanici su predstavnici četiri urbana idioma, a njihova pripadnost određenom idiomu utvđuje se: rođenjem, brojem godina provedenih u gradu, porijeklom roditelja, vokabularom i načinom govora. Ispitanici će pročitati liste riječi što će biti snimljeno u studijskim uvjetima. Programima za akustičku obradu analizirat će se kretanje tona i jakosti te trajanje segmenata pod utjecajem naglaska. Pretpostavka je da se ostvarenja svakog od naglasaka razlikuju u našim vodećim kulturnim središtima. Stoga je cilj rada na temelju akustičke analize govora izvornih govornika opisati te razlike. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130421 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a naglasak, akustički opis, hrvatski jezik, urbani idiomi |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a accent, acoustic description, Croatian language, urban idioms |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Horga, Damir |4 aut | |
773 | 0 | |a Treći hrvatski slavistički kongres (15. - 19. 10. 2002. ; Zadar, Hrvatska) |t Knjiga sažetaka |d Zagreb : 2002. |g str. 45-46 | |
942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
999 | |c 314172 |d 314170 |