Akcenatski status proklitika u govoru elektroničkih medija
Povećanjem broja radijskih i televizijskih postaja i demokratizacijom javne riječi u posljednjih su se desetak godina promijenili uvjeti u kojima se hrvatski jezik ostvaruje u elektroničkim medijima. Novi komunikacijski uvjeti djeluju na standardizaciju govora u dva smjera. S jedne strane, oni djelu...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314175/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Knjiga sažetaka Zagreb : 2002. |
| Glavni autori: | Horga, Damir (-), Liker, Marko (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02578naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2002 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)126988 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Horga, Damir | |
| 245 | 1 | 0 | |a Akcenatski status proklitika u govoru elektroničkih medija / |c Horga, Damir ; Liker, Marko. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Accentuation of proclitics in the electronic media | |
| 300 | |a 38-39 |f str. | ||
| 520 | |a Povećanjem broja radijskih i televizijskih postaja i demokratizacijom javne riječi u posljednjih su se desetak godina promijenili uvjeti u kojima se hrvatski jezik ostvaruje u elektroničkim medijima. Novi komunikacijski uvjeti djeluju na standardizaciju govora u dva smjera. S jedne strane, oni djeluju u smjeru homogenizacije određene govorne realizacije kao standardološkog modela ali, s druge strane, veliki broj privatnih i lokalnih postaja, usmjerenih užoj slušateljskoj populaciji i sa značajnim udjelom neformalnih govornih stilova i nestandardnih govornika, dopušta veliku raznolikost govornih idiolekata i odstupanja od standarda. To može pridonositi destabilizaciji standardne norme i uspostavljanju novih odnosa u jezičnom sustavu. U prozodijskom je standardu propisano da se s jednosložnih i dvosložnih riječi, a s višesložnih rjeđe, silazni naglasak prenosi na proklitiku koja s tom riječi tako čini jednu fonetsku ili govornu riječ. Već su neka dosadašnja istraživanja pokazala da se u suvremenom javnom govoru, i onda kada govornici teže standarnom jeziku, prenošenje akcenta na proklitiku ne ostvaruje redovito (Hraste, 1966. ; Klaić, 1962. ; Buzina, 1987. ; Škarić, Babić, Škavić, Varošanec, 1987. ; Škarić, 2001.). U ovom se radu na uzorku govora u elektroničkim medijima ta pojava promatra sa sociofonetskog stajališta, uzimajući u obzir regionalnost idioma, vrstu radijskih i televizijskih emisija, osobine govornika i sl., a s ciljem da se ustanovi u kojoj se mjeri u javnom govoru ostvaruje klasična prozodijska norma, a u kojim dijelovima uporaba odstupa od standarda. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130421 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a akcenatski status, proklitike, govor, elektronički mediji |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a accentuation, proclitics, speech, electronic media |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Liker, Marko |4 aut | |
| 773 | 0 | |a Treći hrvatski slavistički kongres (15. - 19. 10. 2002. ; Zadar, Hrvatska) |t Knjiga sažetaka |d Zagreb : 2002. |g str. 38-39 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
| 999 | |c 314175 |d 314173 | ||