Društveni kontekst ekološkog suvereniteta
Od brojnih proturječja post/modernosti ističu se dva: povećanje globalizacijskih transnacionalnih utjecaja, a stvarni život zbiva se u okviru nacionalne države povećanje brige svijeta za zaštitu okoliša, a nesmanjivanje iskorištavanja prirodnih dobara i ugrožavanja biološke raznolikosti (raznolikost...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314315/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
3. lošinjski dani bioetike Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2004 |
| Glavni autor: | Cifrić, Ivan (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02902naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2004 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)149827 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Cifrić, Ivan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Društveni kontekst ekološkog suvereniteta / |c Cifrić, Ivan. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Social Context of Ecological Sovereignty | |
| 300 | |a 104-105 |f str. | ||
| 520 | |a Od brojnih proturječja post/modernosti ističu se dva: povećanje globalizacijskih transnacionalnih utjecaja, a stvarni život zbiva se u okviru nacionalne države povećanje brige svijeta za zaštitu okoliša, a nesmanjivanje iskorištavanja prirodnih dobara i ugrožavanja biološke raznolikosti (raznolikost vrsta, genetska raznolikost i raznolikost ekosustava). Te aporije utječu na pitanja ekološkog suvereniteta. Suverenitet se dovodi u vezu s biološkom raznolikošću i nacionalnom suverenošću. Nema ekološkog suvereniteta bez državnog (društvenog) suvereniteta. Pod ekološkim suverenitetom preliminarno se podrazumijeva pravo na odlučivanje i raspolaganje države (društva) svim prirodnim dobrima na njezinu teritoriju, te pravo i obveza na zaštitu biološke raznolikosti. Problem se može analizirati na više razina (nacionalna, internacionalna, civilizacijska) i iz više aspekata (pravni, socijalni, etički, razvojni). Autorova je teza da je zaštita ekološkog suvereniteta povezana sa zaštitom priznatih vrijednosti prirode (biološka raznolikost) i sa zaštitom nacionalnog suvereniteta. Ekološki suverenitet dio je nacionalnog suvereniteta. Razumijevanje ekološkog suvereniteta pretpostavlja društvenu klimu i razvijenu ekološku svijest u društvu. Autor postavlja i nekoliko pitanja. Kako privatizacija (koncesija) nacionalnih dobara utječe na ekološki suverenitet? Kako se male zemlje mogu oduprijeti transnacionalnim kompanijama u uništavanju biološke raznolikosti? Kako ograničiti samovolju politike u raspolaganju ekološkim dobrima? Da li je proizvodnja GMO ugrožavanje nacionalnog suvereniteta? Ograničava li njihova primjena prirodnu evoluciju života i brani njegovu antropocentričnost ili je proizvodnja GMO prirodna evolucija u evoluciji prirode? Koliko je učinkovito moraliziranje i problema ekološkog suvereniteta i ugroženosti biološke raznolikosti? | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130400 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a ekološki suverenitet, biološka različitost, GMO, nacionalni suverenitet |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a ecological sovereignty, biological diversity, GMO, nacional sovereignty |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a 3. lošinjski dani bioetike - Bioetika i nova epoha (14-16.06.2004. ; Mali Lošinj, Hrvatska) |t 3. lošinjski dani bioetike |d Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2004 |n Jurić, Hrvoje |g str. 104-105 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Plenarno - Sazetak | ||
| 999 | |c 314315 |d 314313 | ||