Postmodernističko rastvaranje povijesti i pitanje identiteta

Teorijski okvir rada čine granice modernog društva i postmodernog stanja društva, te modernističko/postmodernistički procesi koji konstituiraju suvremeni društveni kontekst Zapadnog svijeta. Osnovna teza rada je da se zarobljenost postmodernog stanja društva u sadašnjosti (život SADA i OVDJE) javlja...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314335/Details
Matična publikacija: Kršćanstvo i pamćenje
Split-Zagreb : CROPAX - Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski Caritas, 2004
Glavni autor: Nikodem, Krunoslav (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02956naa a2200217uu 4500
008 131111s2004 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)154448 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Nikodem, Krunoslav 
245 1 0 |a Postmodernističko rastvaranje povijesti i pitanje identiteta /  |c Nikodem, Krunoslav. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Postmodern Decay of History and the Question of Identity 
300 |a 239-255  |f str. 
520 |a Teorijski okvir rada čine granice modernog društva i postmodernog stanja društva, te modernističko/postmodernistički procesi koji konstituiraju suvremeni društveni kontekst Zapadnog svijeta. Osnovna teza rada je da se zarobljenost postmodernog stanja društva u sadašnjosti (život SADA i OVDJE) javlja kao posljedični splet dvaju procesa: 1. Sekularizacije ideje napretka, gdje se krajnji ciljevi ljudskog života premještaju iz područja transcendentnog u područje imanentnog, što otvara mogućnost ostvarenja tih ciljeva u sadašnjosti i time proglašenja "kraja povijesti". Izdvajanjem ideje napretka iz kršćanske eshatologije, unutar koje ideja napretka prvobitno nastaje, ostavlja tu ideju ispražnjenu, bez sadržaja, a onda se ona tako ispražnjena postavlja kao ključ razvoja modernog društva. Time se ukida koncepcija budućnosti, odnosno postavlja se pitanje smislenost čovjeka kao homo fabera, djelatnog bića koje je usmjereno prema nečemu, dakle bića budućnosti ; 2. Nametanje masovnih medija kao dominantnih nositelja pamćenja, što dovodi do narušavanja jasnih granica između stvarnosti i fikcije. U stalnom medijskom kolopletu novih značenja prošlih događaja ukida se njihov smisao i smanjuje svijest o pripadnosti određenom vremenu. Time se dokida mogućnost promišljanja stvarne sadašnjosti i vizija budućnosti, a čovjek sve više postaje biće relativizma, a sve manje biće relacije. Naznačeni procesi nanovo donose pitanje identiteta, kao jedno od ključnih pitanja 21. stoljeća. Posebice stoga što se, unutar postmodernog vrijednosno-moralnog relativizma, u potrazi za novim/starim uporištima identifikacijskih procesa javljaju neka ne-ljudska rješenja posredovana znanstveno-tehničkim sustavom. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130400 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a postmoderno stanje društva, kraj povijesti, sekularizacija ideje napretka, društvena uloga masovnih medija, postmoderni identiteti  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a postmodern state of society, end of history, secularization of the idea of progress, social role of mass media, postmodern identity  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Kršćanstvo i pamćenje (15.-17.05.2003. ; Trogir, Hrvatska)  |t Kršćanstvo i pamćenje  |d Split-Zagreb : CROPAX - Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski Caritas, 2004  |n Vuleta, Bože ; Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Ivan  |g str. 239-255 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad 
999 |c 314335  |d 314333