Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske
Na uzorku vrlo čestih riječi i normativno prozodijski nedvojbenih ispitan je vrijednosno propisan naglasak i zanaglasna duljina te još usporedno stupanj tolerancije/netolerancije na pogrešne naglaske i zanaglasne duljine kojima se izgovarala svaka riječ. Tako dobivenih 600 fonemsko-prozodijskih inač...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314456/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002 Zagreb : FF press, 2003 |
| Glavni autori: | Škarić, Ivo (-), Varošanec-Škarić, Gordana (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02849naa a2200205uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2003 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)166850 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Škarić, Ivo | |
| 245 | 1 | 0 | |a Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske. / |c Škarić, Ivo ; Varošanec-Škarić, Gordana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Degree of tolerance of croatian native speakers on "false" accents. | |
| 300 | |a 291-304 |f str. | ||
| 520 | |a Na uzorku vrlo čestih riječi i normativno prozodijski nedvojbenih ispitan je vrijednosno propisan naglasak i zanaglasna duljina te još usporedno stupanj tolerancije/netolerancije na pogrešne naglaske i zanaglasne duljine kojima se izgovarala svaka riječ. Tako dobivenih 600 fonemsko-prozodijskih inačica snimljeno je i u slučajnom redoslijedu dano na procjenu poželjnosti i prihvatljivosti. Procjenitelji su bili: 158 studenata fonetike, kroatistike, novinarstva, glume i TV fonetičara. Na temelju prosudaba procjenitelja izlučeno je pet odredba o prozodiji općega suvremenoga hrvatskoga jezika: 1. Klasična prozodijska norma u velikoj je mjeri podudarna s prozodijskom realnosti u suvremenome općem hrvatskom jeziku. 2. U suvremenome općem hrvatskom postoji gotovo ravnopravna mogućnost da se riječi, u kojima je normiran kratkouzlazni naglasak, izgovore i kako je propisano klasičnom normom, ali isto tako i s kratkosilaznim naglaskom. 3. Ne postoji u današnjih kompetentnih hrvatskih govornika poseban nalog koji bi sprečavao izgovor silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima, osim onoga koje imaju riječi s uzlaznim naglaskom, svaka za sebe u tom položaju. Riječi koje imaju inherentni silazni naglasak na nepočetnom slogu čuvaju taj svoj prozodijski lik kao i svaka druga svoj. 4. Od šest hrvatskih samoglasnika – i, e, a, o, u, r` samoglasnik (slogovni) r` izdvaja se prozodijski time što dopušta kraćenje naglašenih dugih slogova, i to do mjere da takav kratak naglasak umjesto dugoga bude cijenjen kao vrlo prihvatljiv (za ks) ili prihvatljiv (za ku). 5. Zanaglasne duge slogove suvremeni kompetentni hrvatski govornici zamjećuju i znaju u kojim je riječima kakva zanaglasna kvantiteta prema normi, ali su im u višoj cijeni pokraćeni zanaglasni slogovi. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 693 | |a naglasak, prozodija, hrvatski jezik, vrijednosni sudovi, stavovi (fonetika), sociofonetika |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a accent, prosody, Croatian language, attitudes, sociophonetics |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Varošanec-Škarić, Gordana |4 aut | |
| 773 | 0 | |a 13. međunarodni slavistički kongres (15-21. 08. 2003. ; Slovenija, Ljubljana) |t Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002 |d Zagreb : FF press, 2003 |n Botoca, Stipe |g str. 291-304 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v Recenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad | ||
| 999 | |c 314456 |d 314454 | ||