|
|
|
|
| LEADER |
03953naa a2200217uu 4500 |
| 008 |
131111s2004 xx 1 ita|d |
| 035 |
|
|
|a (CROSBI)175244
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaFF
|b hrv
|c HR-ZaFF
|e ppiak
|
| 100 |
1 |
|
|a Marković, Predrag
|
| 245 |
1 |
3 |
|a La cattedrale di Sebenico e la maturazione del Rinascimento nell'Adriatico /
|c Marković, Predrag.
|
| 246 |
3 |
|
|i Naslov na engleskom:
|a The Cathedral of Šibenik and Maturing of Renaissance Architecture on the Shores of the Adriatic
|
| 300 |
|
|
|f str.
|
| 520 |
|
|
|a Značaj katedrale sv. Jakova u Šibeniku za pojavu i razvoj renesansne arhitekture na Jadranu, ali općenito i za arhitekturu Quattrocenta, već je odavno uočen, no usprkos tome njezino mjesto još uvijek nije jasno pozicionirano, a niti je njezina uloga adekvatno valorizirana. Razloge tome treba tražiti u činjenici što još uvijek ne postoji jedna precizna kronologija gradnje i što stoga još uvijek ne postoje usaglašena mišljenja o tome tko je i kada projektirao jedinstvene bačvaste svodove-krovove i kupolu katedrale - u stilskom ali i graditeljskom pogledu nesumnjivo njezine najveće vrijednosti. U osnovi sve postojeće dvojbe u vezi s nastankom katedrale koncentrirana su oko dva pitanja: prvo, da li je njezin jedinstveni pokrov nastao već po zamisli Jurja Dalmatinca, protomagistra koji 1441. preuzima gradilište katedrale i vrši izmjene na već započetom djelu, ili je čitav gornji dio katedrale nastao po projektu Nikole Ivanova Firentinca koji kao njegov nasljednik preuzima gradilište 1475. g. i sljedećih 30-tak godina radi na njezinom dovršenju? Drugo pitanje tiče se uloge i značaja šibenske katedrale u genezi « ; trolisno zaključenog pročelja» ; - da li je to rješenje poniklo u Šibeniku, s obzirom da logično proizlazi iz poprečnog presjeka crkve, ili je, pak, natalo pod utjecajem Leona Batiste Albertija i njegova projekta za hram u Riminiju te potom postalo uzorom za Codussijevo riješenje na crkvi San Michelle in Isola u Veneciji? U izlaganju se na osnovu analize renesansnih motiva, njihova porijekla, ali i načina na koji su oni korišteni pri artikulaciji zidova svetišta, uspostavlja precizna kronologija izgradnje i definira jasna granica između ostvarenja dvojce arhitekata u ključnom periodu nastanka zidova i svodova apsidalnih kapela (1461-75). Kako promjenu stila između dvije faze i djela dvojce arhitekata istovremeno prate i značajne promjene u konstrukciji, pa i prostornoj koncepciji, o kojima se do sada posvećivalo malo pažnje, problem autorstva gornjeg presvođenog dijela katedrale riješava se isticanjem analognih i za konačan izgled presudnih promjena u arhitektonskoj strukturi crkve. Stoga se idejno riješenje gornjeg djela katedrale pripisuje Nikoli Ivanovom Firentincu i veže za njegov projekt dovršenja katedrale kojega je on izradio od trenutka preuzimanja gradilišta do potpisivanja prvog desetgodišnjeg ugovora za vođenje katedrale (1475-77). Na kraju se razmatra problem geneze « ; trolisnog crkvenog pročelja» ; šibenske katedrale Sv. Jakova u kontekstu srodnih jadranskih riješenja u Riminiju (Tempio Sigismunda Malateste, Leona Battiste Albertija) i Veneciji (S. Michele in Isola, Maura Codussija).
|
| 536 |
|
|
|a Projekt MZOS
|f 0130415
|
| 546 |
|
|
|a ITA
|
| 690 |
|
|
|a 6.05
|
| 693 |
|
|
|a Cattedrale di Sebenico, Giorgio da Sebenico, Niccolo di Giovanni Fiorentino,
|l hrv
|2 crosbi
|
| 693 |
|
|
|a Chatedral of St. James in Sebenico, Giorgio da Sebenico (Juraj Matijev Dalmatinac), Niccolo di Giovanni Fiorentino (Nikola Ivanov Firentinac)
|l eng
|2 crosbi
|
| 773 |
0 |
|
|a Istria and the Upper Adriatic in the Early Modern Period: Artistic Exchange Between the Shores and the Hinterland Istria and the Upper Adriatic in the Early Modern Period: Artistic Exchange Between the Shores and the Hinterland (16-20 lipanj 2004. ; Koper/Capodistria, Slovenija,)
|
| 942 |
|
|
|c RZB
|u 1
|v Recenzija
|z Znanstveni - Predavanje - Nista
|
| 999 |
|
|
|c 314546
|d 314544
|