Kulturni diskontinuitet i traženje identiteta: Slučaj post-komunističke Hrvatske
Oslanjajući se na Ogbuovo tumačenje odnosa između opozicijskog identiteta, kulturnog diskontinuiteta i opozicijskog referentnog kulturnog okvira, autorica se u ovom radu bavi pitanjem oblikovanja kulturnog identiteta post-komunističke Hrvatske. Njezina temeljna teza jest da se nacija i državnost poj...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314638/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies Zagreb : Croatian Commission for UNESCO, 1997 |
| Glavni autor: | Spajić-Vrkaš, Vedrana (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02938naa a2200205uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s1997 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)193439 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Spajić-Vrkaš, Vedrana | |
| 245 | 1 | 0 | |a Kulturni diskontinuitet i traženje identiteta: Slučaj post-komunističke Hrvatske / |c Spajić-Vrkaš, Vedrana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Cultural discontinuity and search for identity: The case of post-communist Croatia | |
| 300 | |a 103-114 |f str. | ||
| 520 | |a Oslanjajući se na Ogbuovo tumačenje odnosa između opozicijskog identiteta, kulturnog diskontinuiteta i opozicijskog referentnog kulturnog okvira, autorica se u ovom radu bavi pitanjem oblikovanja kulturnog identiteta post-komunističke Hrvatske. Njezina temeljna teza jest da se nacija i državnost pojavljuju ne samo kao temeljne odrednice (markeri) suvremenog hrvatskog kulturnog identiteta nego i kao najvažniji čimbenici njegova dualizma. Prateći promjene u oblikovanju hrvatskog identiteta tijekom dvadesetog stoljeća, autorica dokazuje da su suvremeni opozicijski identiteti u Hrvatskoj posljedica nekoliko razdoblja kulturnog diskontinuiteta u kojima su ključne odrednice hrvatskog identiteta bile manje ili više prisilno marginalizirane. Diskontinuiteti su utjecali na pojavu opozicijskih identiteta među Hrvatima koji su u različitim periodima bili različito usmjereni: prema članovima svoje grupe, ili prema članovima drugih grupa. Bipolarnost hrvatskog identiteta zadržana je i nakon političkih promjena početkom devedesetih, osobito po pitanju određivanja nacionalnih markera, kao što su jezik, povijesti, vizualni simboli grupe i dominantne kulturnih vrijednosti. U zaključku autorica ističe da bipolarnost hrvatskog identiteta potiče (re)kreiranje društvenih i kulturnih ograda koje prijeko potreban društveni dijalog svode na puku retoriku. Rad predstavlja jedinstven primjer propitivanja uzroka bipolarnosti hrvatskog identiteta na predlošku antropološke teorije kulturnog diskontinuiteta u društvenim znanostima kod nas. Njegov originalni znanstveni doprinos antropologiji odgoja i obrazovanja ogleda se u tomu što pruža temelje za dublje razumijevanje kulture suvremene hrvatske škole i uzroka prosvjetno-političkih, stručnih i znanstvenih nesuglasica koje u posljednje vrijeme prate izradu programa i nastavnog materijala kod nas. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.06 | ||
| 693 | |a hrvatski kulturni identitet, opozicijski idntiteti |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a croatian cultural identity, opposed identities |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies (27-29.06.1996. ; Kiev, Ukrajina) |t Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies |d Zagreb : Croatian Commission for UNESCO, 1997 |n Kukoč, Mislav ; Polokhalo, Volodymyr |g str. 103-114 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v Recenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad | ||
| 999 | |c 314638 |d 314636 | ||