1971. kao uvod u 1991.
Jednu od najznačajnijih etapa u suvremenoj hrvatskoj povijesti predstavljaju dinamični politički i društveni procesi koji su se u Hrvatskoj odvijali od 1967. do 1971. godine. Kada je riječ o ciljevima i nositeljima „ Hrvatskog proljeća“ , mora se istaknuti kako se u tom pogledu n...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314787/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Hrvatska politika u XX. stoljeću Zagreb : Matica hrvatska, 2005. |
| Glavni autor: | Šute, Ivica (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02526naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2005 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)215993 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Šute, Ivica | |
| 245 | 1 | 0 | |a 1971. kao uvod u 1991. / |c Šute, Ivica. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a 1971 as the introduction to 1991 | |
| 300 | |a 18 |f str. | ||
| 520 | |a Jednu od najznačajnijih etapa u suvremenoj hrvatskoj povijesti predstavljaju dinamični politički i društveni procesi koji su se u Hrvatskoj odvijali od 1967. do 1971. godine. Kada je riječ o ciljevima i nositeljima „ Hrvatskog proljeća“ , mora se istaknuti kako se u tom pogledu ne radi o jednom jedinstvenom pokretu s jednim zajedničkim središtem, već o čitavom spektru političkih programa, koji su se međustobno razlikovali, a ponekad i bitno suprotstavljali. Međutim, ono što je spajalo proljećare može se sažeti u osnovnom zahtjevu oko jačanja hrvatske pozicije unutar zajedničke jugoslavenske države na gospodarskom, političkom i kulturnom području. Navedeni su napori koncem 1971. godine i smjenom hrvatskog reformističkog vodstva spriječeni. Razloge treba tražiti ponajprije u pomanjkanju spremnosti za reforme i konkretnim promjenama u odnosu moći među protivnicima proljećara. Drugi razlog sloma „ Hrvatskog proljeća“ leži u strahu od gubitka primata Partije kojeg su ozbiljno ugrožavale paralelne strukture oko Matice hrvatske i osamostaljenje studentskog pokreta. Unatoč promijenjenim uvjetima uslijed raspada komunističkih režima na istoku europskog kontinenta ciljevi „ Hrvatskog proljeća“ ponovno su aktualizirani koncem 80-ih godina prošlog stoljeća. Karakterizirala su ga dva glavna zahtjeva: liberalizacija odnosno demokratizacija života te jačanje nacionalne samobitnosti u okviru znatno decentralizirane jugoslavenske države. No, agresivna velikosrpska politika Miloševićeva režima - te rat u Hrvatskoj i BiH - učinili su konačni kraj i raskid državne zajednice. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130452 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.01 | ||
| 693 | |a Hrvatsko proljeće, reforme, federacija, Hrvatska |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Croatian Spring, reforms, federation, Croatia |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Hrvatska politika u XX. stoljeću (27.-29. 4. 2004 ; Zagreb, Hrvatska) |t Hrvatska politika u XX. stoljeću |d Zagreb : Matica hrvatska, 2005. |n Nepoznato |g str. 18 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Pozvano - CijeliRad | ||
| 999 | |c 314787 |d 314785 | ||