Autorskopravni aspekt samoarhiviranja znanstvenih članaka
Elektronička sredina promijenila je način znanstvene komunikacije. Zbog krize znanstvenih časopisa znanstvenici su elektroničku komunikaciju prihvatili kao nadu u rješavanje problema sve slabije dostupnosti i vidljivosti njihovih radova. Jedna od prednosti elektroničke komunikacije je samoarhiviranj...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314911/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004 |
Glavni autor: | Hebrang Grgić, Ivana (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02861naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2004 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)243692 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Hebrang Grgić, Ivana | |
245 | 1 | 0 | |a Autorskopravni aspekt samoarhiviranja znanstvenih članaka / |c Hebrang Grgić, Ivana. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Copyright aspect of selfarchiving | |
300 | |a 183-191 |f str. | ||
520 | |a Elektronička sredina promijenila je način znanstvene komunikacije. Zbog krize znanstvenih časopisa znanstvenici su elektroničku komunikaciju prihvatili kao nadu u rješavanje problema sve slabije dostupnosti i vidljivosti njihovih radova. Jedna od prednosti elektroničke komunikacije je samoarhiviranje – proces u kojem znanstvenici ili institucije u kojima su zaposleni pohranjuju znanstvene članke, recenzirane ili nerecenzirane, na mrežu kako bi bili besplatno dostupni svima. Ideja samoarhiviranja postoji od 1990.-ih godina i otvorila je niz pitanja vezanih uz autorsko pravo. Postoje izdavači koji dopuštaju samoarhiviranje i oni koji ga ne dopuštaju. Neki dopuštaju samoarhiviranje nerecenzirane verzije, neki samo recenzirane. Pri tome određuju različite uvjete. Kako bi se riješili pravni problemi samoarhiviranja, u Velikoj Britaniji pokrenut je projekt RoMEO čiji je osnovni cilj proučiti probleme intelektualnog vlasništva u procesu samoarhiviranja i stvoriti skup metapodataka za opis prava vezanih uz samoarhiviranje. Cilj projekta RoMEO, kao i svih projekata koji potiču samoarhiviranje, je poticanje znanstvenika da samoarhiviraju svoje članke. Zaštita autorskih prava samoarhiviranih članaka podrazumijeva i prethodnu zaštitu sadržaja kao i mogućnost identifikacije različitih verzija istog članka. Problemi vezani uz samoarhiviranje postepeno se rješavaju, a sve više znanstvenika uočava prednosti samoarhiviranja. Situacija s izdavaštvom znanstvenih časopisa u Hrvatskoj je specifična zbog male znanstvene zajednice. Samoarhiviranjem bi hrvatski znanstvenici mogli svoja djela učiniti vidljivijim i utjecajnijim u svjetskoj znanstvenoj zajednici . | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130530 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.04 | ||
693 | |a samoarhiviranje, autorsko pravo, preprint, postprint, eprint, projekt RoMEO |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a selfarchiving, copyright, preprint, postprint, eprint, RoMEO project |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture (26.-28.11.2003. ; Poreč, Hrvatska) |t 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture |d Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004 |n Katić, Tinka |g str. 183-191 | |
942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad | ||
999 | |c 314911 |d 314909 |