|
|
|
|
| LEADER |
03114naa a2200253uu 4500 |
| 008 |
131111s2006 xx 1 hrv|d |
| 035 |
|
|
|a (CROSBI)279551
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaFF
|b hrv
|c HR-ZaFF
|e ppiak
|
| 100 |
1 |
|
|a Heđbeli, Živana : Boras, Damir
|
| 245 |
1 |
0 |
|a PRILOG POZNAVANJU SUSTAVA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) UPRAVE I SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1990. DO 2004. GODINE /
|c Heđbeli, Živana : Boras, Damir.
|
| 246 |
3 |
|
|i Naslov na engleskom:
|a CONTRIBUTION TO KNOWLEDGE OF LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT AND GOVERNMENT SYSTEM IN THE REPUBLIC OF CROATIA FROM THE YEAR 1990 TO THE YEAR 2004
|
| 300 |
|
|
|f str.
|
| 500 |
|
|
|a Zagrebačko ahrivističko društvo napravilo je CD-ROM sa izlaganjima održanim na 1. i 2. zagrebačkom arhivskom danu
|
| 520 |
|
|
|a Lokalna i područna (regionalna) samouprava određeni su Ustavom i zakonima. Ustavom iz 1990. građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Ustavom iz 2000. građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Prvi zakon o području županija, gradova i općina donesen je 1992., kao i Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi te zakon o Gradu Zagrebu. Prema zakonu iz 1990. poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustroja državne uprave u RH. Prema zakonu iz 2003. tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama. Zadatak arhivistike znanosti je, između ostalog, i proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko gradivo. Povijest institucija sastavni je dio arhivske znanosti, i sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva odnosno na povijesti institucija.
|
| 536 |
|
|
|a Projekt MZOS
|f 0130464
|
| 546 |
|
|
|a HRV
|
| 690 |
|
|
|a 5.02
|
| 690 |
|
|
|a 5.03
|
| 690 |
|
|
|a 5.04
|
| 693 |
|
|
|a Republika Hrvatska, povijest institucija, stvaratelji arhivskoga gradiva, općina, grad, županija
|l hrv
|2 crosbi
|
| 693 |
|
|
|a Republic of Croatia, history of institutions, archives’ creators, municipality, town, country
|l eng
|2 crosbi
|
| 773 |
0 |
|
|a 2. zagrebački arhivski dan Dostupnost informacija: zakonski okvir i stvarna praksa (25.11.2006. ; Zagreb, Hrvatska)
|
| 942 |
|
|
|c RZB
|u 1
|v Nista
|z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad
|
| 999 |
|
|
|c 315112
|d 315110
|