Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi

Cilj istraživanja bio je ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola. Istraživanjem je obuhvaćeno 823 djece i 892 odraslih sudionika u dobi od 10 – 60 godina starosti. U osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi primijenjen je CASI - Children Anxiey Sensitivity Index...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315458/Details
Matična publikacija: Program i sažeci priopćenja 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Zagreb : Školska knjiga, 2007
Glavni autori: Jurin, Tanja (-), Lauri Korajlija, Anita (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://psihologija.ffzg.hr/uploads/_3p4eOwcBNAEVnGc1RaYtw/Xe_tD4Ch7-0-BqMeSr5VkA/DRZB2007.pdf
LEADER 02950naa a2200241uu 4500
008 131111s2007 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)340353 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Jurin, Tanja 
245 1 0 |a Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi /  |c Jurin, Tanja ; Lauri Korajlija, Anita. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Anxiety sensitivity in lifetime perspective 
300 |a 61-61  |f str. 
520 |a Cilj istraživanja bio je ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola. Istraživanjem je obuhvaćeno 823 djece i 892 odraslih sudionika u dobi od 10 – 60 godina starosti. U osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi primijenjen je CASI - Children Anxiey Sensitivity Index (Silverman, Fleisig, Rabian i Peterson, 1991) dok je na studentskom i odraslom uzorku primijenjen ASI - Anxiey Sensitivity Index (Reiss, Peterson, Gursky i McNally, 1986). Budući anksiozna osjetljivost sadrži dva faktora – zabrinutost tjelesnim simptomima i zabrinutost mentalnom onesposobljenošću, analizirali smo rezultate zasebno po faktorima, ali i kao ukupni rezultat. Dobiveni podaci potvrđuju postojanje spolnih razlika u svim dobnim skupinama u smjeru viših rezultata sudionica u odnosu na muške sudionike. Anksiozna osjetljivost se mijenja kroz dob. Kod djevojčica je primjetan uzlazni trend rezultata na CASI-u do 12. godine nakon čega slijedi blagi silazni trend. Nakon adolescencije razina anksiozne osjetljivosti ne pokazuje veće oscilacije. Anksiozna osjetljivost kod dječaka raste do 14. godine nakon čega značajno opada. Kod muškaraca je zamjetan isti trend stabilnosti anksiozne osjetljivosti kroz dob. Zaključno, rezultati istraživanja ukazuju da se anksiozna osjetljivost razlikuje s obzirom na spol te da je nakon razdoblja adolescencije stabilna za oba spola. Kako se radi o fenomenu koji je prisutan kod svih ljudi u određenoj mjeri s pravilnim distribuiranjem u populaciji, istraživanja su sve bliže spoznaji da se radi o biološki determiniranom strahu koji ima svoju jasnu ulogu u razvoju ostalih strahova, ali i raznih psihopatoloških entiteta. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301675-1389 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a anksiozna osjetljivost, anksioznost, depresivnost, dob, spol, cjeloživotna perspektiva  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a anxiety sensitivity, anxiety, depression, gender, age, life time perspective  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Lauri Korajlija, Anita  |4 aut 
773 0 |a 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa (13.-15.12.2007 ; Zagreb, Hrvatska)  |t Program i sažeci priopćenja 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa  |d Zagreb : Školska knjiga, 2007  |n Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana  |z 978-953-175-302-9  |g str. 61-61 
856 |u http://psihologija.ffzg.hr/uploads/_3p4eOwcBNAEVnGc1RaYtw/Xe_tD4Ch7-0-BqMeSr5VkA/DRZB2007.pdf 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 315458  |d 315456