"Kulturne scenografije": tijelo i odijelo
U uspostavljanju čovjeka kao "racionalne životinje" trijumf razuma nad tjelesnošću bio je gotovo opipljiv. No već i kartezijanska tradicija prepoznaje da je lakše spoznati um nego vlastito tijelo, naslućujući složenost participiranja djelatnog tijela u međudjelovanju sa svijetom. Ono sudje...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315620/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
16. Dani Frane Petrića Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2007 |
| Glavni autor: | Zagorac, Ivana (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02999naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2007 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)347442 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Zagorac, Ivana | |
| 245 | 1 | 0 | |a "Kulturne scenografije": tijelo i odijelo / |c Zagorac, Ivana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a "Cultural Set Designs": Body and Suit | |
| 300 | |a 134-136 |f str. | ||
| 520 | |a U uspostavljanju čovjeka kao "racionalne životinje" trijumf razuma nad tjelesnošću bio je gotovo opipljiv. No već i kartezijanska tradicija prepoznaje da je lakše spoznati um nego vlastito tijelo, naslućujući složenost participiranja djelatnog tijela u međudjelovanju sa svijetom. Ono sudjeluje u stvaranju autentično ljudskog – simboličkog jezika ; ono je simboličko jednako kao i fizičko, kulturno jednako kao i prirodno. U susretu prirodnog i kulturnog, unutarnjeg i vanjskog, neposrednog i simboličkog, tijelo "mora sebi stvoriti oruđe i oko sebe stvoriti svijet kulture" (Merleau-Ponty). Naše stoljeće tomu je dalo poseban doprinos. Od proizvoditelja do proizvoda, tijelo postaje objekt manipulacije kojim je moguće odašiljati signale i ući u prostor simbolike. Tjelesnost se pretvara u projekt i oblik fizičkog kapitala, postaje alat za performans, a prateća scenografija počinje živjeti svoj život. Odijevanje i ukrašavanje tijela promatra se kao aktivan proces konstruiranja i prezentiranja našeg tjelesnog identiteta koji je sve manje naš vlastiti. "Život" tijela prikazan je kroz tehničko aranžiranje odjeće, ukrašavanje tijela i kontroliranje pokreta. Odjeća, "stroj za komunikaciju" (Eco), nameće izvanjsko držanje, presudno za uspjeh na tržištu. Dvadeseto stoljeće uvelo nas je u kovitlac imperativa samoprezentacije, marketinga i industrije privlačnosti, čitav se svijet kreće u ritmu promjene stylinga i godišnje izmjene boja i dezena. "Ružnoća se slabo prodaje", poznati je Loewyjev slogan. Usko povezana sa socijalnim strujanjima, neodvojiva od društvenog konteksta, u bliskom odnosu spram tehnoloških i industrijskih promjena, moda predstavlja više od intelektualnog hobija pojedinih estetičara i povjesničara umjetnosti. Ovaj rad tako će se u najvećoj mjeri usmjeriti na tematiziranje mode, pri čemu se ona sagledava kao društvena i gospodarska pojava vremena, kao pokazatelj određenog "ukusa epohe" (Dorfles) – moda kao Zeitgeist, kao komprimiran izraz kulturnih zbivanja, moda kao ogledalo našeg vremena. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300990-1085 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.01 | ||
| 693 | |a filozofija mode, tijelo, kultura |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Philosophy of fashion, body, culture |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Čovjek i kultura (23-26. 9. 2007. ; Cres, Zagreb) |t 16. Dani Frane Petrića |d Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2007 |n Martinović, Ivica ; Zagorac, Ivana |z 978-953-164-112-9 |g str. 134-136 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v Nista |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
| 999 | |c 315620 |d 315618 | ||